Bivši predsjednik CG ide u izdašnu političku mirovinu, dok umirovljenici traže izvanredno usklađivanje mirovina

Dok crnogorski umirovljenici traže izvanredno usklađivanje mirovina, kako bi mogli pratiti rast cijena dobara i usluga, njihov uskoro bivši predsjednik Milo Đukanović ima pet godina do mirovine. No, to vrijeme može iskoristiti tako da prihvati titulu počasnog predsjednika koja mu, između ostalog, donosi i 70 posto plaće, što je u njegovu slučaju 1.540 eura.

Mirovine u Crnoj Gori su početkom godine usklađene za svega 2,5 posto. Razljutilo je to umirovljenike, jer je inflacija bila daleko veća. Svibanjsko usklađivanje trebalo bi iznositi oko pet posto, što umirovljenici također smatraju nedostatnim. Upravni odbor Pokreta penzionera Crne Gore zatražio je izvanredno usklađivanje mirovina, potkrijepivši svoj zahtjev brojkama.

Kako pišu Vijesti, iz ove umirovljeničke udruge navode kako su u posljednje dvije godine ukupne mirovine u Crnoj Gori porasle za 46 posto, s 527 na 721 euro. Prosječna je mirovina u istom razdoblju narasla za 29 posto, s 290 na 347 eura, dok je istodobno ukupna inflacija bila 22, a rast cijena hrane čak 35 posto. Dodaju da se stanje nije promijenilo ni ove godine.

– Pogoršanje standarda se odnosi na sve kategorije umirovljenika, bez obzira na visinu primanja, jer je sva prethodna povećanja mirovina doslovno pojela inflacija kojoj se nije doskočilo, usprkos rastu mirovina po nekoliko osnova: zakonskom usklađivanju, izvanrednom povećanju od 8,15 posto i rastu najnižih mirovina za skoro 80 posto. Što nam navedeni pokazatelji govore? Prvo, potvrđuju našu konstataciju da se materijalni položaj umirovljenika pogoršava, jer mirovine sporije rastu od rasta inflacije; i drugo da mirovine znatno sporije rastu i od plaća zaposlenih, napominju.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pokrivanje osnovnih životnih potreba

Iz Pokreta navode da umirovljenici imaju pravo na dostojanstven život i pokrivanje osnovnih životnih potreba vlastitim mirovinama. No, smatraju da se država treba pobrinuti za to. Prst upiru u način usklađivanja mirovina, jer mirovine rastu po stopi rasta plaća, koje u posljednje vrijeme rastu sporije od inflacije.

– Uspostavljanjem povoljnijeg odnosa između plaća i mirovina će se otkloniti i negativan utjecaj inflacije i stvoriti uvjeti za poboljšanje standarda umirovljenika, tako da bi se od mirovina moglo makar pristojno živjeti. Ovo je ujedno i način da se oživotvori načelo međugeneracijske solidarnosti u svom najpotpunijem obliku, što bi zaposleni u Crnoj Gori bezrezervno podržali. U ovakvom našem očekivanju ohrabruje i posebno raduje činjenica da se Fond PIO približava punoj održivosti, što je postignuto rekordnom naplatom doprinosa i zahvaljujući porastu broja zaposlenih. Realnost naših zahtjeva ovakvi trendovi uz sve ostale argumente čine potpuno opravdanim, poručili su iz Pokreta penzionera Crne Gore dodajući da će od nadležnih zatražiti da se izjasne od njihovih zahtjeva te spominjući i prosvjede u kontekstu borbe protiv siromaštva.

Naknada za počasnog predsjednika

S druge strane, uskoro bivši predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović mogao bi iskoristiti sve povlastice po prestanku funkcije. Njega je na nedavnim izborima, uz podršku upravo Pokreta penzionera, pobijedio Jakov Milatović koji je u kampanji, o čemu smo pisali, obećao poslati ga u mirovinu.

A Đukanovićevo umirovljenje bi moglo izgledati tako da će najprije pet godina biti počasni predsjednik Crne Gore, što nosi svoje povlastice, a onda otići u starosnu mirovinu. Funkcija počasnog predsjednika, prenosi Slobodna Bosna, sa sobom nosi pravo na naknadu plaće, poseban ured, jednog savjetnika, službenika za administrativne i tehničke poslove te službeno vozilo s vozačem ili bez njega te osobne tjelohranitelje u skladu s procjenom sigurnosnih službi.

Zanimljivo, inauguracija novog predsjednika bit će u subotu, 20. svibnja, a sljedećeg tjedna istječe počasni mandat bivšem predsjedniku Filipu Vujanoviću. Ako Đukanović odluči prihvatiti počasni mandat, on će mu trajati do veljače 2028. kad će napuniti 66 godina.

Što se tiče naknade za počasnog predsjednika, ona iznosi 70 posto plaće. Prema posljednjem izvješću tamošnje Agencije za sprječavanje sukoba interesa, Đukanovićeva predsjednička plaća bila je 2.200 eura, tako da bi sad mogao primati 1.540 eura naknade. Ako, pak, odbije počasnu titulu, naknada mu se neće isplaćivati samo ako zasnuje radni odnos.

Podsjetimo, sličnu su mogućnost u Hrvatskoj iskoristili Stipe Mesić i Kolinda Grabar Kitarović. No, za razliku od Crne Gore, ovdje se ove pogodnosti mogu koristiti doživotno.