Oporba o državnom investicijskom fondu: ‘Mirovinama želite financirati projekte tajkuna Vujnovca’
Predložene izmjene zakona o mirovinskim fondovima prošle su danas drugo čitanje u Saboru, a saborski će zastupnici o njima glasovati u petak. Oporba je iznova u fokus stavila osnivanje državnog investicijskog fonda, uz sumnju da će se sredstvima hrvatskih građana za mirovine pogodovati Pavlu Vujnovcu, odnosno Fortenovoj. Takve špekulacije odbacio je državni tajnik Ivan Vidiš, poručivši da je jedini cilj povećati ulaganja i prinose, a samim time i mirovine iz oba mirovinska stupa.
Državni tajnik Ivan Vidiš | Snimak zaslona | Sabor HR
Izmjene četiriju zakona o drugom mirovinskom stupu prošle su danas drugo čitanje u polupraznoj Sabornici, a saborski će zastupnici zasigurno u većem broju o njima glasovati u petak, uz očekivane amandmane. Podsjetimo, prvo čitanje prošlo je burno već pri iznošenju stajališta kada su zastupnici skočili na noge zbog osnivanja alternativnog investicijskog fonda pod garancijom države, a upravo je on i danas bio najveći kamen spoticanja. Ipak, danas je uoči rasprave svoje stajalište iznijela jedino reformistkinja Natalija Martinčević, dok su ostali uvodno raspravljali o Jakuševcu, Vukovaru, cijepljenju…
Puljak: ‘Pomažete Vujnovcu da postane prvi oligarh’
– Obavezno ulaganje pet posto ukupne štednje iz mirovinskih fondova u alternativni investicijski fond pod upravljanjem države, odnosno HDZ-a presedan je u svijetu, što poziva na oprez. Ideja korištenja privatne imovine putem fonda kojim bi bez jasnih kriterija i kontrolnih mehanizama upravljala država je nedopustivo. Ulaganje u državne projekte je jasno, ali to se moglo učiniti i kroz postojeće fondove i zakone… Upravu tog fonda trebao bi birati Sabor dvotrećinskom većinom, to ne može biti politička volja jedne političke opcije, jer se mirovinski sustav tiče svih građana. Ključna je garancija takvih ulaganja da bi se izbjeglo povećanje javnog duga, rekla je Martinčević.
I prije nego što je državni tajnik Ivan Vidiš započeo izlaganje predloženih zakonskih izmjena, Damir Bajs je rekao ono što se već tjednima priča u javnosti, a to je da se alternativnim državnim investicijskim fondom želi spasiti Fortenova. Toj se tezi iznova pridružila i Marijana Puljak koja je spomenula Pavla Vujnovca, najčešće ime koje oporba veže upravo uz izmjene ovih zakona.
– Pet posto ukupne mirovinske imovine, što je oko milijardu eura, želite prebaciti u alternativni investicijski fond s državnom garancijom, instrument kakav ne postoji na kugli zemaljskoj. Naša Vlada će ga osnovati, nekog Hadezeovca će staviti da upravlja njime, a ta će prikrivena državna subvencija završiti kod Pavla Vujnovca koji će tako skupiti novce za kupnju Fortenove. Državne subvencije su zabranjene u svim europskim zemljama. I mi ćemo tražiti amandman da se zabrane ulaganja u Hrvatsku, kako ni norveški fond koji često spominjete za usporedbu isto ne ulaže u tvrtke u Norveškoj. Pokažite da ovo nije manevar da pomažete Vujnovcu da postane prvi oligarh u Hrvatskoj, rekla je Puljak.
Vidiš: ‘Cilj je povećati prinose, a time i mirovine’
Da su mirovine u ovom mandatu rasle 53 posto, pri čemu one najniže 67 posto, ponovila je HDZ-ova Majda Burić, dok je kupovna moć rasla za 20 posto.
– Povećanje mirovina nije samo rezultat indeksacije, nego efekata cijele mirovinske reforme. Prosječna mirovina iznosi 555 eura, što je 48 posto udjela u prosječnoj plaći. Prosječna mirovina za 40 i više godina staža je 811 eura, što je 70 posto u prosječnoj plaći i s obzirom na tu činjenicu moramo apelirati na dulji ostanak na tržištu rada. Ovim paketom četiriju zakona kao daljnjeg nastavka reforme drugog i trećeg stupa unapređuje se mirovinski sustav i cilj je daljnje povećanje mirovina, rekla je Burić.
Da predložene izmjene imaju upravo za cilj povećati mirovine u čitanju zakona potvrdio je i državni tajnik Ivan Vidiš. Preduvjet za to je povećanje prinosa mirovinskih fondova, kroz preuzimanje većeg rizika ulaganja te uvođenje nove vrste imovine u koju mogu ulagati, poput nekretnina, udjela u društvima i slično, a uz uvođenje mogućnosti alternativnog fonda te limitirane mogućnosti ulaganja obaveznih mirovinskih fondova. Ulagat će se u infrastrukturu i vrijednosne papire infrastrukturnih projekata. Ipak, javnost tek sada čuje da će Vlada za sve to propisati jasne kriterije.
Grmoja: ‘Vujnovac vam je financirao kampanju’
– Mjera koja je u prvom čitanju izazvala najviše polemike je prebacivanje pet posto vrijednosti OMF-ova u alternativni fond s garancijom povrata ulaganja, a koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Taj fond neće biti automatski osnovan, nego se stvara preduvjet da se to omogući. Izdavanje garancije ima pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo pa je predloženo da se minimalno 30 posto sredstava ulaže u Hrvatsku, rekao je Vidiš.
Obećao je da će se pravila o takvim državnim potporama detaljnije urediti uredbom unutar 12 mjeseci. Vidiš je dio izlaganja posvetio i ostalim izmjenama oko kojih manje-više postoji konsenzus među zastupnicima. Najvažnije među njima su da se mogućnost jednokratne isplate iz drugog stupa podiže s 15 na 20 posto prilikom odlaska u mirovinu, podizanje dodatka na mirovine iz oba stupa s 20,25 na 27 posto, kao što je to i u prvom mirovinskom stupu, ukidanje i snižavanje ulaznih naknada za članove, mogućnost promjene kategorije mirovinskog fonda tijekom cijele godine, a ne samo u mjesecu rođenja i ostalo.
Mostovac Nikola Grmoja replicirao je Vidišu da je osnivanje spornog fonda pogodovanje Vujnovcu.
– Obvezujete mirovinske fondove da pet posto prinosa ulože u alternativne fondove kako bi mirovinama hrvatskih građana financirali projekte tajkuna Vujnovca koji vam je financirao kampanju, rekao je Grmoja.
Lalovac: Na vama je da nas razuvjerite da nismo u pravu
Oporba straši javnost mogućnošću ulaganja u alternativne investicijske fondove, replicirala je Burić, dok Vidiš čitavo vrijeme tvrdi da je riječ o standardnom obliku ulaganja kao obliku jamstva u kojem ni OECD ne vidi ništa sporno.
– Zašto to niste onda detaljnije objasnili? U zakonu niste naveli podzakonske propise i proceduru za koju i sami kažete da ćete je uvesti, na vama je da nas razuvjerite da nismo u pravu i da razjasnite vaše namjere, jer se tu ipak radi o mirovinama, rekao je Boris Lalovac.
Vidiš je pojasnio da će propisati proceduru izdavanja jamstava, kao i zakon o alternativnim investicijskim fondovima, a zbog mogućnosti da se ulaže u druge portfelje.
– Naše je pravo da takav fond donesemo i da za njega jamčimo. Cilj su veći prinosi za buduće mirovine, ne skrivamo ništa, mi ćemo za to odgovarati, ništa nam drugo nije u interesu osim većih mirovina, uporno je ponavljao Vidiš.
‘Možda će druge države nakon nas imati takav fond’
Hoće li onda taj fond kakav ne postoji nigdje u svijetu kupovati dionice Pavla Vujnovca, pitala je državnog tajnika izravno Marijana Puljak, no Vidiš je opet ponovio da će strategija ulaganja biti uređena uredbom za izdavanje garancija.
– Ako i nema drugih država s takvim fondom, možda će ih biti nakon nas, postoje fondovi koji kombiniraju jamstva, zašto mi ne bismo imali nešto specifično, jedno novo i autohtono rješenje, kazao je tajnik Vidiš.
Da je ovo samo pravni okvir za osnivanje fonda, a ne odluka da će on doista i biti osnovan bez prethodne procjene isplativosti takvih ulaganja, pojasnio je. Zastupnica Dalija Orešković pitala je državnog tajnika jesu li spremni dostaviti svu dokumentaciju da su alternativne mirovinske fondove dogovarali s OECD-om. Anka Mrak Taritaš spočitala je Vidišu da ne odgovara na zastupnička pitanja i pitala gdje je ministar rada i mirovinskog sustava kada je poslao tajnika da govori o ovako važnoj temi za sve hrvatske građane.
