Analiza usklađivanja mirovina: Evo kako nas Vlada zakida za povoljnije povećanje

Mirovine će se ubuduće usklađivati prema rastu cijena i plaća u omjeru 85:15. Vlada nije prihvatila stopostotni omjer u korist povoljnijeg faktora, a analitičar Željko Šemper upozorava da će se zbog toga i dalje povećavati razlika između mirovina i plaća. Razlike u omjerima prikazao je kroz posljednjih devet usklađivanja, a upozorio je i da se umirovljenike zakida i kod izračuna pojedinačnih usklađivanja.

Usklađivanje mirovina događa se dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća u omjeru 70:30, ovisno koji je od ta dva faktora povoljniji. Vlada se često hvali da povećava mirovine, no radi se o zakonskoj obvezi, a ne političkoj odluci. Od iduće godine mirovine će se usklađivati prema povoljnijem omjeru od 85:15, kao rezultat pregovora sa Sindikatom umirovljenika i Maticom, o čemu smo pisali ovdje.

Ipak, radi se o kompromisnom rješenju, svojevrsnom cjenkanju, jer su predstavnici umirovljenika tražili da se mirovine usklađuju prema stopostotnom iznosu u korist povoljnijeg faktora. Takav prijedlog nije prihvaćen, iako bi on išao u prilog umirovljenicima s minimalnom razlikom koja ne bi drastično opteretila državni proračun.

Formula povećava razliku između mirovina i plaća

Da je usklađivanje mirovina jedno od rješenja kojim bi se smanjila razlika između mirovina i plaća, upozorava i stručnjak za mirovinski sustav, Željko Šemper. Podsjeća da su se pregovori na isti način vodili i 2013. godine s bivšim ministrom Mirandom Mrsićem kada je Šemper kao tadašnji saborski zastupnik sa Silvanom Hreljom predlagao povećanje omjera s 50:50 na 80:20. Mrsić je tada ponudio 60:40, a u konačnici je završilo s popuštanjem svake strane na sadašnjih 70:30.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Svaki omjer koji je manji od 100:0 znači daljnji jaz između mirovina i plaća, po čemu smo na dnu članica Europske unije, upozorava naš ekonomski analitičar.

– U slučaju usklađivanja kad je povoljniji parametar plaća, u omjeru 100:0, ne znači smanjivanje te razlike, već samo zaustavlja povećanje razlike. Tek u slučaju usklađivanja, kad su cijene, odnosno inflacija povoljniji parametar, dolazi do smanjenja razlika između mirovina i plaća. Ovako, kad plaće rastu 10,7%, a mirovine 8,42%, naravno da se razlika stalno povećava. Statistika Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuje da su od 50 usklađivanja od 1999. godine do danas, samo u deset usklađivanja cijene bile povoljniji parametar od plaća. Takvim modelom usklađivanja ne može doći do smanjivanja jaza između mirovina i plaća do obećanih Plenkovićevih 60 posto, već jedino izvanrednim povećanjem samo mirovina, pojašnjava Željko Šemper.

Šemper usporedio posljednjih devet usklađivanja

S tog aspekta potpuno je nevjerojatno da ministar Marin Piletić, kaže Šemper, nije prihvatio omjer 100 naprema nula, jer bi za devet zadnjih usklađivanja razlika između 85:15 i 100:0 iznosila samo 3,17 posto.

Kada izračunamo posljednjih devet usklađivanja od 1. srpnja 2019. do 1. srpnja 2023. godine, vidljivo je da su mirovine prema omjeru 70:30 rasle 29,78 posto. Da je taj omjer bio 85:15, mirovine bi u tih devet usklađivanja rasle 33,03 posto, dok bi omjer 100:0 donio 36,20 posto veće mirovine. Cijene su svega dvaput rasle više nego plaće pa tako posljednje rekordno usklađivanje od 8,42 posto ne dugujemo inflaciji, nego rastu plaća od 10,7 posto u odnosu na 3,10 posto rasta cijena. Taj postotak iznosio bi prema formuli 85:15 nešto povoljnijih 9,56 posto, a 10,70 posto prema stopostotnom omjeru.

Umirovljenici su zakinuti i kod izračuna usklađivanja

Šemper upozorava i da država kod svakog usklađivanja zakida umirovljenike jer aktualnu vrijednost mirovine ne računa se na četiri decimale.

– Od 1. srpnja 2023. postotak usklađivanja iznosio je 8,42 posto, ali mirovine su stvarno usklađene s 8,38 posto (11,77: 10,86 = 8,3793738 ili 8,38%). Rješenje problema je da Upravno vijeće HZMO-a izračunava AVM na četiri decimale pa bi u ovom slučaju AVM iznosila 11,7744 eura (10,86 x 8,42 % = 11,774412). Kod  dosadašnjeg izračuna bila je bitna treća decimala. Ako je treća decimala bila manja od pet, to je bilo na štetu umirovljenika, a ako je bila pet ili viša, onda je bilo u korist umirovljenika, kaže Šemper.

Analiza u zadnjih deset usklađivanja tako pokazuje da ih je pet bilo na štetu umirovljenika, u tri slučaja bila je u korist umirovljenika, dok je dva puta bila ispravna.

– Tom rješenju ide u prilog činjenica da se u svakom rješenju o mirovini podaci izračunavaju na četiri decimale: vrijednosni bodovi, mirovinski staž, mirovinski  i polazni faktori, osobni bodovi, a sada i euro od 7,5345. Nikakav problem nije da Zavod za mirovinsko osiguranje od Državnog zavoda za statistiku zatraži stope rasta potrošačkih cijena i bruto plaća na četiri decimale. Premda se ovog puta čini da je šteta od prosječnih 20 centi mizerna, kad se izračuna za godinu dana i za 1,227 milijun umirovljenika, ona godišnje iznosi gotovo tri milijuna eura, izračunao je ekonomski stručnjak za mirovine, Željko Šemper.