[KOMENTAR] Kod usklađivanja uvijek ista priča: Evo zašto “svima povećati jednako” ne bi bila dobra ideja

Josip Mihaljević
2. rujna 2021.
Kolumne
A- A+

Kod usklađivanja mirovina teško je ne naglasiti kontrast da će prosječan umirovljenik dobiti šezdesetak, a saborski zastupnik preko 200 kuna povećanja. Usklađivanje iznosi koliko iznosi (ovoga puta 2,46 posto) i svatko će dobiti povećanje svoje mirovine za isti  iznos. Umirovljenici na društvenim mrežama redovito govore kako je to nepošteno i kako se povećava jaz između najmanjih i najvećih mirovina i traže usklađivanje po kojem bi trebalo “svima povećati jednako”. Evo zašto to nije dobra ideja.

lova

Foto: Unsplash

Nije prošao niti jedan ciklus usklađivanja mirovina, a da umirovljenici nisu glasno ponovili istu ideju – umjesto da usklađivanje bude za jednak postotak svima (ovisno o njihovoj mirovini), bolje bi bilo da “svi dobiju jednaku povišicu”. Traže neku vrstu linearnog povećanja u kojem bi baš svaka mirovina u državi bila uvećana za, na primjer, 50 kuna, umjesto da svatko svoju mirovinu poveća za nekoliko posto. U ovom ćemo tekstu objasniti zašto to ne bi bila najpametnija ideja i zašto bi takav model narušio samu svrhu usklađivanja mirovina.

Usklađivanje se još zove i indeksacija. Indeksacija je prilagođavanje vrijednosti nečega, u ovom slučaju mirovine, inflaciji. Hrvatska formula usklađivanja je takva da osim inflacije još gleda kako rastu plaće u državi pa se vode i tim parametrom. Dakle, usklađivanje mirovina ima jedan zadatak – da onoj prvoj mirovini koju ste dobili očuva vrijednost odnosno kupovnu moć, i da umirovljenici ne tonu u siromaštvo u odnosu na radnike. 

Ako vam je prva mirovina koju ste dobili iznosila 2.000 kuna, a ona je kroz nekoliko ciklusa usklađivanja narasla na 2.500 kuna može se reći da nemate previše razloga za veselje. Nominalno ste bogatiji za 500 kuna mjesečno, ali vam je kupovna moć ista kao i na početku. Samo se zapitajte koliko su stvari oko vas poskupjele u periodu dok vam je mirovina rasla od 2.000-2.500 kuna i doći ćete do istog zaključka.

“Svima isto” bi pobijedilo svrhu

Reakcije umirovljenika na dodatak: "Neka probaju oni da žive, ne cijeli mjesec, nego jedan tjedan!"

Kada bi se uvelo drugačije usklađivanje mirovina po modelu “svima isto” to bi naprosto moralo biti na štetu većih mirovina u odnosu na manje. Mnogi od vas se možda s time u principu i slažu, ali radi se o složenom procesu gdje bi ni kriv ni dužan nastradao umirovljenik s 1.900 kuna mirovine u odnosu na umirovljenika s 1.800 kuna mirovine. Naravno, najviše bi u ovoj računici “stradali” ljudi s najvećim mirovinama u državi, umirovljenici saborski zastupnici i političari čije mirovine iznose preko 10.000 kuna, ali njihov broj je u odnosu na sve umirovljenike u državi praktički zanemariv. Od njihovog gubitka u ovoj priči ne bi se stvorila apsolutno nikakva ušteda, pogotovo ne onakva koja bi pokrila more umirovljenika s malim mirovinama.

Kada bi “svima isto” povećanje bilo na snazi, niže mirovine bi možda nekoliko godina rasle brže, ali njihov rast bi bio financiran gubitkom kupovne moći onih mirovina koje su veće od njihovih.

Treba li se stvarno, da bi se pomoglo siromašnom umirovljeniku s 1.500 kuna mirovine, oduzeti onome koji ima 2.500 kuna mirovine? Kada tako postavimo stvari, vidimo da to možda baš nije najpametnija ideja. Ljudi s mirovinama od 3.000 i više tisuća kuna bi u ovoj situaciji, ni krivi ni dužni, patili i mirovine bi im svakih šest mjeseci umjesto očuvanja kupovne moći doživjele pad kupovne moći. To bi bilo nepravedno prema njima i sama ideja zvuči kao da bi među različitim skupinama umirovljenika mogla izazvati tenzije.

Pranje mozgova

ljuti penzioner
Umirovljenici o usklađivanju: "Kakav rast, pa koliko je artikala poskupjelo u mjesec dana?"

Drugi je problem što je u Hrvatskom javnom prostoru usklađivanje mirovina inflaciji poistovjećeno s rastom mirovina. Praktički je nemoguće reći da usklađivanjem mirovina neće doći do povećanja, rasta ili bilo kojeg drugog jednoznačnog termina kada nominalno hoće. Iznos mirovine će na koncu ipak narasti. Ali već smo objasnili da je taj rast varljivog karaktera.

Ponajveći krivci za ovu zbunjolu su političari. Kada vam političar u predizbornoj kampanji kaže da će mirovine povećati za 10 posto i za četiri godine ustanovi kako su se mirovine uskladile za 10 posto, morate shvatiti da nije ispunio obećanje. Povećanje mirovina bi u punom smislu značio rast koji se događa nakon ili mimo usklađivanja. To je ono što bi umirovljenici, politički, trebali tražiti. 

Radi se o jednoj stvari oko koje umirovljenici ne smiju odustati, a prihvaćanje da se o usklađivanju govori kao o stvarnom povećanju mirovina podsjeća na pranje mozgova. Usklađivanje s jedne i povećanje mirovina s druge strane moraju se potpuno odvojiti i promatrati kao dvije stvari koje jedna s drugom nemaju nikakve veze.

[KOMENTAR] Kod usklađivanja uvijek ista priča: Evo zašto “svima povećati jednako” ne bi bila dobra ideja
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap