Istaknuto Stručnjaci za lijekove: "Starije ljude truju s prevelikim dozama"

Stručnjaci za lijekove: "Starije ljude truju s prevelikim dozama"

U modernom svijetu se često zna dogoditi da stariji ljudi moraju piti i do desetak različitih lijekova na tjednoj bazi. Budući da svaki lijek prolazi kontrolu samostalno, stručnjaci upozoravaju da se i dalje premalo zna o nuspojavama “koktela” lijekova, kao i da su doze za starije ljude često prevelike.

Ilustracija: Pixabay

Stručnjaci za lijekove smatraju kako se starije ljude “truje” prevelikim dozama raznih lijekova i da zapravo nije do kraja razjašnjeno kako lijekovi utječu na organizam kada ih se uzima više, piše theguardian.com. U modernom svijetu nije rijedak slučaj da stariji ljudi na tjednoj bazi moraju piti i do desetak različitih lijekova.

Profesor molekularne i kliničke farmakologije Sir Munir Pirmohamed govorio je nedavno o tom problemu u gornjem domu britanskog parlamenta. Ustvrdio je kako je većina njegovih pacijenata na više od 10, a često na više od 20 različitih lijekova.

“Sve te lijekove piju u uobičajenim dozama kao da su im liječnici prepisali samo taj lijek. Dodatno, lijekovi su u pravilu testirani na mlađim ljudima – što znači da nisu testirani nad starijima koji znaju imati i po nekoliko kroničnih bolesti”, kazao je.

Sir Pirmohamed je kazao da se svima daje “normalna” tj. propisana doza lijeka, ali da se u to ne uračunava faktor da pacijenti piju između 10 i 20 različitih lijekova. Tvrdi da to može dovesti do nepotrebnog “trovanja” starijih ljudi i da se mora poraditi na pravilnijem doziranju.

Stariji ljudi često u bolnice dolaze upravo zbog nuspojava

Nisu svi pacijenti isti, tako da bi svatko trebao dobiti “svoju” dozu. Recimo, ako jedan lijek ima blago negativan efekt na bubrege, sigurno pacijentima koji imaju problema s bubrezima ne treba pretjerano velika doza tog lijeka, kazao je.

Još jedan problem je i nedovoljna svijest o tomu kako jedan lijek utječe na drugog, posebno u velikim kombinacijama kada u obzir treba uzeti 20-ak različitih lijekova. S druge strane, stariji ljudi teže podnose nuspojave od lijekova nego mlađi ljudi tako da je problem u začaranom krugu.

“Čak 6.5% pacijenata koji dolaze u bolnice dolaze zbog nuspojava na lijekove. Kada bi pogledali detaljnije, najčešće se radi o starijim ljudima koji reagiraju na nuspojave zbog kombinacije lijekova”, kazao je profesor Miles Witham sa Sveučilišta u Newcastleu.

Što nas čeka u budućnosti?

U budućnosti se očekuje sve veći broj starijih ljudi, a s time i porast ljudi koji žive s kroničnim bolestima. Visok krvni tlak, dijabetes, artritis i tumori postat će sve češća pojava, piše Guardian.

Zdravstveni sustavi bi se već danas trebali pripremati na ono što slijedi, smatra profesor Witham:

“Zdravstveni sustav se kroz povijest razvijao, ili evoluirao, da se bori protiv jedne bolesti ili jednog problema. On je manje snažan kada pruža njegu pacijentima s kroničnim problemima, a posebice slab kada treba tretirati nekoga s više različitih problema”, kazao je.

Tome se moraju prilagoditi i lijekovi, smatra Witham, dodajući da je većina kliničkih testova kod eksperimentalnih lijekova imala dobnu granicu od 65 godina. Efektivan lijek za starije koji pate od više problema mogu jedino usavršiti ako testiraju takav lijek nad starijima koji pate od više medicinskih problema, zaključio je.