Istaknuto Počelo odlučivanje: Hoće li stariji bez 15 godina staža primati 1.000 kuna mirovine?

Počelo odlučivanje: Hoće li stariji bez 15 godina staža primati 1.000 kuna mirovine?

Radna skupina koja će utvrditi jasne kriterije za dobivanje nacionalne mirovine s radom je počela u petak. Pravo na takvu vrstu umirovljeničkih primanja trebali bi ostvariti građani stariji od 65 godina, a koji nemaju potrebnih minimalno 15 godina radnog staža za mirovinu.

Ilustracija: Pixabay

Građani koji su stariji od 65 godina, a nemaju minimalnih 15 godina staža za mirovinu, kao ni drugi izvor prihoda, od početka 20121. godine dobit će nacionalnu mirovinu. Nakon tri inicijalna sastanka, s radom je u petak počela Radna skupina za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine, a čija je voditeljica Majda Burić, državna tajnica pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Gotovo jednako kao socijalna pomoć i najniža mirovina

Radna skupina, koju čine stručnjaci, socijalni partneri i udruženja umirovljenika, treba utvrditi kriterije za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine, imovinski i dohodovni cenzus, parametre za izračun visine nacionalne mirovine te potrebna financijska sredstva, kako bi se do kraja iduće godine stvorio zakonodavni okvir i početkom 2021. godine počele prve isplate.

Nacionalna mirovina trebala bi iznositi oko 1.000 kuna, a predviđanja pokazuju da će na nju pravo ostvariti između 50 i 55 tisuća građana. No, trenutno se nameću dva problema. Naime, takav iznos nije puno veći od socijalne pomoći, a s druge strane niti puno niži od najniže mirovine za 15 godina staža. Na taj se način s onima koji su svoju mirovinu zaradili izjednačavaju osobe koje nikada nisu radile.

Slična upozorenja stižu i iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

“Glavni je problem to što trenutno oko 9.000 osoba iznad 65 godina starosti prima zajamčenu minimalnu naknadu od 920 kuna mjesečno. S druge strane, najniža mirovina za 15 godina staža iznosi svega 1.019 kuna. Između ta dva iznosa nema baš prostora za nacionalnu mirovinu. Ako bi ona iznosila 1.000 kuna, to bi bila banalizacija i sramoćenje rada kao vrijednosti za koju su se ljudi borili da bi stekli mirovinu” – izjavila je Jasna A. Petrović, izvijestio je HRT.

Pravi korijen siromaštva starijih su preniske mirovine

Stopa siromaštva starijih osoba porasla je na 24,5 posto pa je nacionalna mirovina jedan od načina borbe protiv takvih pokazatelja. Naime, pravo na socijalnu pomoć koristi manje od petine onih koji bi od 2021. primali nacionalnu mirovinu. Ipak, iz perspektive dostojanstvenog života u starosti nije isto prima li netko socijalnu pomoć, koju je mnoge starije građane sram i tražiti, ili mirovinu.

Petrović upozorava kako je riječ o inicijativi koja bi na kraju mogla ostati samo na razini simbolike, no pred njima je još mnogo razgovora kako bi se pronašlo najbolje rješenje, dodajući da su korijen problema zapravo preniske mirovine, što ne ostavlja previše prostora za pravu borbu protiv siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj.