Umirovljenici u Puli dobivaju najveću mirovinu: Najniži iznosi u ova tri grada
Najvišu prosječnu mirovinu od 614 eura dobivaju umirovljenici u Puli. Iznos njihovog primanja je 142 eura viši od onoga koji primaju u Gospiću.
16:18 6 h 11.03.2026
03. veljača 2020.

Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay
Iako se do sada najavljivala pod nazivom “nacionalna mirovina”, Hrvatska bi iduće godine trebala uvesti nacionalnu naknadu za starije osobe. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović na početku svojeg mandata kazao je kako će uvođenje nacionalne mirovine biti jedan od njegovih prioriteta, a mi smo u posjedu jednog od prvih nacrta Prijedloga Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe.
Strategijom socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje od 2017. do 2020. godine predviđeno je uvođenje nacionalne mirovine za starije osobe koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih doprinosa. Slične institute ima oko 100 država svijeta, a uglavnom se radi o minimalnim naknadama onim ljudima koji nemaju minimalne uvjete za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.
Zakonom o socijalnoj skrbi zajamčena je minimalna naknada kao pravo na novčani iznos kojim se osiguravaju osnovne životne potrebe samca ili članova kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Ta naknada iznosi 800 kuna.
S druge strane, najniža mirovina koju možete dobiti za minimalnih 15 godina staža iznosi 1.019,55 kuna.
Ranije najave oko uvođenja nacionalne mirovine sugerirale su da bi visina naknade trebala biti između ta dva iznosa.
Procjenjuje se kako u Hrvatskoj živi približno 60 tisuća osoba starijih od 65 godina koji nemaju minimalne uvjete za mirovinu. Većinu čine žene, iz razloga jer su žene znatno manje nego muškarci sudjelovale u plaćenom radu izvan kuće, a njihove su karijere bile kraće i isprekidane.
Kao opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalne naknade utvrđeno je hrvatsko državljanstvo, starosna dob od 65 godina i prebivalište u RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.
Također, propisuju se i dodatni uvjeti na strani korisnika i članova kućanstva, odnosno dohodovni cenzus. Prihodovni/dohodovni cenzus utvrđuje se u visini iznosa nacionalne naknade za starije osobe, odnosno u iznosu od 800 kuna mjesečno po članu kućanstva.
Predlaže se da nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2021. godine iznosi 800 kuna. Taj iznos bi se trebao usklađivati počevši od 1. siječnja 2022. godine, a usklađivanja će se vezati uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Odluku o usklađivanju nacionalne naknade za starije osobe donosi Upravno vijeće HZMO-a. HZMO će također biti nadležno tijelo za provedbu postupka i ostvarivanje nacionalne mirovine.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Nadalje, osoba mora ispuniti i sljedeće uvjete:
Korisnici prava na mirovinu/prava na zajamčenu minimalnu naknadu mogu ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njihov zahtjev obustavi isplata mirovine/zajamčene minimalne naknade.
Što se tiče kriterija prihoda, u prihod se ne uračunavaju doplatak za pomoć i njegu i invalidnina prema propisima o socijalnoj skrbi, invalidnina prema propisu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, invalidnina prema propisu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata kao niti naknada zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za pomoć i njegu prema propisima iz mirovinskog osiguranja te druge naknade koje ne podliježu plaćanju poreza na dohodak prema poreznim propisima.
S obzirom na predložene kriterije, procijenjeno je da će nacionalnu naknadu za starije osobe ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini, te 21.840 osoba u 2022. godini.
To bi značilo da će uvođenje nacionalne naknade koštati 132 milijuna kuna u 2021. godini, te 186 milijuna kuna u 2022. godini.
O pravu na nacionalnu naknadu za starije osobe rješavat će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Postupak pak mora pokrenuti osoba koja zadovoljava uvjetima, a pravo na nacionalnu mirovinu joj pripada od dana podnošenja zahtjeva.
Od 1. siječnja 2021. godine, kada će naknada zaživjeti, ona će iznositi 800 kuna mjesečno. Usklađivat će se jednom godišnje, počevši od 1. siječnja 2022. nadalje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, i to ako je stopa veća od nule. Drugim riječima, iznos naknade će se usklađivati, ali još slabije nego što rastu mirovine, budući da se mirovine usklađuju prema povoljnijoj formuli.
Kao i mirovine, naknadu će isplaćivati HZMO, putem poslovnih banaka, u tekućem mjesecu za protekli mjesec. Sva sredstva koja se isplate nakon smrti korisnika pripadaju državnom proračunu Republike Hrvatske. Također, nacionalna naknada za starije osobe je osobno pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu niti naslijediti.
HZMO će također jednom godišnje provjeravati osobne podatke, ostvareni prihod te druge uvjete. Ako zbog nastalih promjena korisnik više ne ispunjava uvjete o kojima ovisi stjecanje nacionalne naknade – pravo se ukida s danom nastanka promjene.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe prestaje i isplata se obustavlja u slučaju:
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1132 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 113 d 18.11.2025