Njihov mirovinski fond zna kako zaraditi za mirovine građana

Dok hrvatski mirovinski fondovi još uvijek traže tvrtke u koje bi najisplativije ulagali novac građana uplaćen putem doprinosa, postoje oni već dobro uhodani koji znaju kako se to radi, i to državni. Tako je najveći državni fond u kriznoj 2020. ostvario najvišu stopu povrata na ulaganja u povijesti. Zanimljivo je vidjeti na čemu su zaradili za mirovine.

Norveška ima najveći državni mirovinski fond na svijetu. I najuspješniji. Tako su u kriznoj 2020. godini  zaradili 1.070 milijardi norveških kruna (122,7 milijarde dolara), uz najvišu stopu povrata na ulaganja u svojoj 25-godišnjoj povijesti. Naime, povrat na ulaganja iznosio je lani 10,9 posto i bio je za 0,27 postotnih bodova viši od povrata na referentni indeks fonda.

Fond ulaže prihode od nafte u kupnju obveznica, dionica i nekretnina kako bi pribavio novac za isplatu mirovina. Trenutno upravlja imovinom ukupne vrijednosti 1.300 milijardi dolara, piše Glas Istre.

Zanimljivo je pritom da se zarada od 123 milijarde dolara temelji na skoku cijena dionica američkih tehnoloških kompanija. Apple, Amazon, Microsoft i Tesla najviše su pridonijeli povratu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Tehnološke tvrtke imale su u prošloj godini najveći povrat, od 41,9 posto”, rekao je u priopćenju izvršni direktor fonda Nicolai Tangen.

Glavni razlog tom pozitivnom trendu upravo je pandemija koja je potaknula snažan skok potražnje za alatima za online rad, obrazovanje, trgovinu i zabavu, objasnio je Tangen.

Najveću je zaradu fondu donio SAD s više od 500 milijardi kruna. Na drugom je mjestu Kina s više od 100 milijardi kruna, dok na ulaganjima u Britaniji fond bilježi gubitak od 70 milijardi kruna.

Norveški državni mirovinski fond osnovan je 1996. godine i ima udjele u 9.200 kompanija širom svijeta. U njegovom je vlasništvu 1,5 posto svih dionica izlistanih na svjetskim burzama.

“Tako visok povrat upozorava nas ujedno i da bi tržišna vrijednost fonda u predstojećem razdoblju mogla znatno varirati”, upozorio je Oeystein Olsen, guverner norveške središnje banke čiji odjel upravlja fondom.

Na kraju prošle godine dionice su činile 72,8 posto ulaganja fonda, obveznice 24,7, a neizlistane nekretnine 2,5 posto, navodi se u priopćenju.