Hrelja o usklađivanju: "Najave nisu optimistične, to će biti povećanje od 10 kuna na prosječnu mirovinu"

Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika gostovao je na N1 televiziji. Govorio je o usklađivanju mirovina koje je iza ugla, covid dodatku, nacionalnoj naknadi za starije te o prekorednom cijepljenju.

Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja gostovao je jutros na N1 televiziji, kazao je kako nije pretjerano optimističan oko predstojećeg usklađivanja mirovina. Točan postotak trebao bi biti poznat kroz manje od deset dana:

“Najave nisu optimistične, ali se može očekivati minimalno usklađivanje – možda 10 kuna na razini prosječne mirovine, što je nezadovoljavajuće s obzirom na rastuće siromaštvo u kojem živimo”, kazao je Hrelja.

Kada bi prosječna mirovina rasla za deset kuna, to bi značilo da će formula usklađivanja pokazati oko 0.3-0.4 posto.

Covid dodatak: “Isplatile su ga sve zemlje u okruženju”

Hrelja je govorio o mogućoj isplati covid dodatka umirovljenicima.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Što se covid-dodatka tiče, to su isplatile sve zemlje u okruženju. Moj osobni stav je da najveći covid-dodatak trebaju dobiti oni s mirovinama do 2.710 kuna. Nešto manji trebaju dobiti oni s mirovinama do 4.000 kuna, a oni preko 4.000 su dobili početkom ove godine neko malo porezno rasterećenje i doista ne mislim da je onaj koji ima 7.000, 8.000 kuna penzije ugrožen”, kazao je Hrelja.

Zanimljivo, Hrelja je spomenuo puno veće iznose covid dodatka nego službenog prijedloga s kojim idu umirovljeničke udruge i stranke.

On je kazao da oni s mirovinama do 2.710 kuna (što predstavlja granicu siromaštva u državi) trebaju dobiti 2.500 kuna dodatka, a oni s mirovinama do 4.000 kuna 1.500 kuna dodatka.

“To je predstavljeno predsjedniku Vlade, izgleda da je kod njega naišlo na pozitivan odjek, ali o tome će se pregovarati. Pitanje je što će na to sve skupa reći ministar financija, on će vjerojatno biti odlučujući faktor”, smatra Hrelja.

“Najniža mirovina bi trebala biti 100 kuna po godini staža”

Hrelja je kazao poštuje koaliciju s kojom je ušao u sabor, ali da će glasati za bilo koji zakon koji ide na ruku umirovljenicima:

“Za projekt od dugoročne važnosti bih dao cijelu ruku, recimo, da naše sugrađanke, njih 200.000 dobiju obiteljsku mirovinu. Želju riješiti problem imam, a poštivat ću onu koaliciju s kojom sam došao i osvojio mandat”, rekao je Hrelja.

Iako je glasao za uvođenje nacionalne mirovine, smatra da postoje bolja rješenja. Kritizirao je one koji su pisali zakon:

“Oni u to ne idu s čistom slikom, nemaju čistu sliku siromaštva u Hrvatskoj i onda postave niske kriterije”, kazao je Hrelja.

Istaknuo je da nacionalnu mirovinu primaju parovi s prihodima nižima od 1.600 kuna, a ne ispod 2.710 kuna koliko iznosi granica siromaštva.

“Ako nemate čistu sliku o stvarnom stanju, kako ljudi žive, koliko ih ima tako nisku mirovinu, kako žive od tako niske mirovine, onda ćete se razbiti o zidove vlastitih nelogičnosti, vlastitih neznanja. Nismo dobili odgovor na pitanje zašto imamo ljude koji su dugo godina radili, a u mirovini su socijalni slučajevi. Što se mene tiče, najniža mirovina bi trebala biti na razini 100 kuna za godinu staža. I na tom principu se može graditi nova platforma za zaštitu od siromaštva”, kazao je Hrelja.

Nije se cijepio

Hrelja je kazao kako je susjedna Slovenija ukinula institut nacionalne mirovine, ali je zato uspostavila koncept zaštite svojih građana od siromaštva kroz mirovinski sustav te socijalna davanja.

Komentirao je i cijepljenje preko reda:

“Ja se osobno čudim toj razini iščuđavanja, a kod nas je sve preko reda i preko veze, po principu “snađi se druže”. Nemamo se što čuditi, to se njeguje u ovom društvu. Naše umirovljenike užasno nerviraju prekoredni, to parazitiranje, ta prepotentnost, ta oholost. To nije dobro za naše društvo”, kazao je.

Na pitanje kada će se cijepiti, Hrelja je podsjetio da se nije cijepio kao saborski zastupnik, ali će se cijepiti “kada na red dođu 63-godišnjaci s dijagnozom dijabetesa, ovisni o inzulinu”.