Umirovljenici u Puli dobivaju najveću mirovinu: Najniži iznosi u ova tri grada
Najvišu prosječnu mirovinu od 614 eura dobivaju umirovljenici u Puli. Iznos njihovog primanja je 142 eura viši od onoga koji primaju u Gospiću.
16:18 9 h 11.03.2026
19. travanj 2021.

Foto: Rawpixel
Nakon dugih 15 godina, Vlada je prošle godine povećala prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Zdravstveni sustav ovih je dana pod povećalom javnosti pa smo odlučili vidjeti kako stojimo na ovom, za umirovljenike važnom pitanju.
Vladino prošlogodišnje povećanje, barem tako piše u obrazloženju zakonskih izmjena, navodno je koštalo 160 milijuna kuna. Sustav je trebao obuhvatiti “dodatnih 200.000 osiguranika”, ali to se nije dogodilo.
Idemo vidjeti koliko uopće ukupno aktivnih polica na teret državnog proračuna postoji. Mnogi od njih nisu umirovljenici, a njima ćemo se pozabaviti kasnije.
Dakle, broj ljudi kojima država plaća besplatno dopunsko osiguranje u rapidnom je padu pa se sredinom 2020. godine interveniralo povećanjem cenzusa. Taj su posao izvojevale umirovljeničke udruge jer bi umirovljenici kod usklađivanja mirovina zbog nekoliko kuna gubili pravo pa bi dopunsko zdravstveno morali plaćati iz svog džepa.
Međutim, opada i broj umirovljenika kojima država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje:
Iz HZZO-a su nam također kazali kako je, prema najnovijim podacima kojima HZZO raspolaže, na 31. ožujka bila 91.499 aktivnih polica dopunskog osiguranja koje koriste umirovljenici. Pitali smo ih kako tumače pad aktivnih polica kod umirovljenika iako je povećanje cenzusa bilo dizajnirano da to spriječi.
“Iako navedeni podaci pokazuju smanjenje ukupnog broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, u 2020. godini vidljivo je opadanje trenda smanjenja navedenih polica u odnosu na godinu ranije.
Isto tako, u skupini osiguranika umirovljenika vidljivo je smanjenje broja polica po manjoj stopi u odnosu na smanjenje broja polica u ostalim kategorijama osiguranika”, odgovorili su nam iz HZZO-a.
Dakle, sve ih je manje, ali zato sporije gube svoja prava. Cenzus koji je prošle godine povećan doživio je i usklađivanje u studenom pa je danas još veći nego u svibnju kada je porastao.
“Prema analizama utjecaja primjene zakonskih izmjena na kretanje broja osiguranika koje je HZZO do sada izvršio, pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna nakon povećanja prihodovnog cenzusa ostvarilo je oko 20.000 osiguranika, koji navedeno pravo više ne bi ostvarivali da do povećanja cenzusa nije došlo”, nastavljaju iz HZZO-a.
Dakle, zakonski prijedlog koji je trebao obuhvatiti “dodatnih 200.000 osiguranika” bio je uspješan samo 10 posto. Što je onda s 160 milijuna kuna koliko je bilo potrebno osigurati za taj zakon?
Iz HZZO-a također podsjećaju na činjenicu da se cenzus nakon povećanja u svibnju dodatno uskladio krajem 2020. godine.
“S obzirom na posljednje dostupne podatke za mjesec ožujak 2021. godine koji pokazuju povećanje broja aktivnih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu za 6.486 polica u odnosu na prosinac 2020. godine, mišljenja smo da će navedene izmjene utjecati na daljnje zaustavljanje trenda smanjenja broja polica na teret državnog proračuna, kao i na to da najosjetljivije skupine osiguranika i dalje ostanu zaštićene”, poručuju iz HZZO-a.
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1132 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 113 d 18.11.2025