Želite ranije u mirovinu? Može, ali morat ćete uplaćivati veće doprinose!

Starijeg stanovništva bit će sve više, a radnika koji uplaćuju u mirovinski sustav sve manje. Jedno od ekonomskih rješenja koja se nameću je sve dulji rad. U mirovinu ćemo, nema sumnje, sve kasnije, a taj problem ne muči samo gospodarski slabu Hrvatsku, nego i razvijenije europske zemlje.

Rasprava o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu u Njemačkoj ne jenjava. Neslavni prijedlog rada do 68. godine doveo je nedavno do žučnih debata, a iako on zasad nije usvojen, tema mirovina i dalje je aktualna pa tako stižu nove ideje.

Naime, onaj tko želi ranije u mirovinu morat će više uplaćivati u mirovinski sustav. To je najnovija poruka Armina Lascheta, premijera njemačke savezne države Sjeverne Rajne-Vestfalije, demokršćanskog kandidata za njemačkog kancelara na parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj, piše Fenix.

Iako je pitanje hoće li navedeni model zaživjeti, činjenica je da ga mnogi stručnjaci smatraju ekonomski opravdanim, s obzirom da je stanovništvo sve starije, dok je usporedno s time sve manje onih koji uplaćuju u mirovinski sustav.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Njemački mediji pišu kako Armin Laschet očito planira mirovinsku reformu koja će dati odgovore na pitanja kako će njemački građani osigurati mirovinu, koliko će dugo morati raditi, a prije svega, kako će se mirovine financirati.

Pozivajući se na nacrt predizbornog programa CDU-a, njemački Bild piše kako će oni koji žele u mirovinu prije 67. godine morati plaćati 0,3 posto od svoje plaće za mirovinsko osiguranje. Oni koji nastave raditi i nakon što ispune uvjete za umirovljenje trebali bi dobiti veće bonuse. Ljudi koji se brinu za članove obitelji trebali bi moći povećati naknadu (mirovinska prava) bez ikakvih problema čak i nakon početka umirovljenja. Dosad su morali složeno aplicirati za djelomičnu mirovinu, navodi Fenix.

Ono što je pozitivno jest da bi se šefovi tvrtki trebali pobrinuti za one koji imaju mala mjesečna primanja. U mirovinski sustav za takve radnike bi morali uplaćivati tvrtka, zaposlenici i država. CDU također želi podići ograničenje dohotka za mini poslove sa 450 eura na 550 eura mjesečno.