Istaknuto Dodatak na mirovinu od šest mjeseci staža po rođenom djetetu: Važna stvar koju morate znati

Dodatak na mirovinu od šest mjeseci staža po rođenom djetetu: Važna stvar koju morate znati

Mirovinskom reformom iz 2019. godine omogućena je demografska mjera od šest mjeseci dodatnog staža po rođenom ili posvojenom djetetu. Šest mjeseci staža se pribraja stvarno navršenom stažu, ali se ne može koristiti za ostvarivanje prava, što je vrlo važna stvar za znati u planiranju mirovine.

Ilustracija: Unsplash

Posvuda u svijetu žene prosječno imaju manju mirovinu nego muškarci. Dio krivnje za to odnosi se na činjenicu da žene rađaju, a tijekom porodiljnog dopusta (ili više njih) u pravilu ne primaju punu plaću (a samim time opadaju mirovinski doprinosi) pa im mirovinski izračun bude manji.

Zato se kod donošenja mirovinske reforme iz 2019. godine u zakonodavstvo ubacilo pravo na šest dodatnih mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete.

Vjerojatno znate da je najveći problem kod ovog prava činjenica da ga mogu koristiti samo one umirovljenice koje su u mirovinu otišle od 2019. godine nadalje, što znači da je najveći broj umirovljenih majki ostao bez ovog dodatka. No, postoje i drugi važne stvari oko ovog prava koje morate znati kako bi isplanirali mirovinu.

Dodatni staž ne može se koristiti za ispunjavanje uvjeta, nego tek nakon toga

Čitateljica nam se javila s nedoumicom hoće li dobiti šest mjeseci dodatnog staža, navodeći kako je prvo dijete rodila i zaposlila se pet mjeseci nakon toga.

Kod ostvarivanja ovog prava nije bitno kada ste počeli raditi tako da će dodani staž dobiti, ali tek onda kada ispuni uvjete za mirovinom.

Važno je naglasiti da se šest mjeseci dodatnog staža ne uračunava unaprijed, nego tek nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu.

Primjerice, u Hrvatskoj morate ostvariti najmanje 15 godina radnog staža kako biste ostvarili pravo na mirovinu. Tako da ako netko ima 14 godina i šest mjeseci radnog staža, ne može unaprijed računati da će joj dodatni staž zbog rođenog djeteta ispuniti uvjete za odlazak u mirovinu.

Tek nakon što se skupi 15 godina efektivnog radnog staža – dodaje se šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.

Drugim riječima, dodani staž se ne računa za ispunjenje uvjeta ili za ostvarivanjem prava, nego tek naknadno.

Neki neće ostvariti pravo jer im je najniža mirovina povoljnija

Druga čitateljica ima 41 godinu radnog staža i 61 godinu života. Ona nam se obratila jer nije ostvarila majčinski dodatak i mirovina joj za te godine staža iznosi tek 2.862 kune.

Dakle, logika stvari bi išla ovako. Iako ima impresivan radni staž, plaća joj je vjerojatno bila ispod prosjeka i završila je s “najnižom mirovinom” – mirovinski izračun je pokazao da bi čak i s dodatni šest mjeseci staža imala manje nego što prima danas pa je država po sili zakona dodijelila povoljniju najnižu mirovinu.

Ista čitateljica nas je pitala bi li mogla raditi na pola radnog vremena godinu dana i na taj način ostvariti šest mjeseci dodatnog staža, ali odgovor je i ovdje ne.

Morala bi raditi najmanje dvije godine na pola radnog vremena i tek kada na taj način skupi dodatnu godinu radnog staža mogla bi ostvariti pravo na novi izračun mirovine. No čak i tada bi joj mirovina bila veća za svega 71,53 kunu jer nakon novog usklađivanja iz srpnja 2021. godine toliko “vrijedi” jedna godina radnog staža kod najniže mirovine.

Čak ni dugi staž nije spas od siromaštva

Druga stvar koju moramo spomenuti jest sama činjenica da dugačak staž kakav ima naša čitateljice iz gornjeg primjera ne garantira spas od siromaštva u starosti. Glavni argument vladajućih, kada krenu pričati o niskim mirovinama jest upravo statistički pokazatelj koji kaže da Hrvati prosječno rade 31 godinu prije nego što odu u mirovinu.

No, naša čitateljica je odradila punu 41 godinu staža i svejedno je završila s mirovinom ispod linije siromaštva od 2.927 kuna.

U Hrvatskoj imamo 83 tisuće ljudi koji koriste starosnu mirovinu i imaju više od 40 godina radnog staža. Oni u prosjeku primaju 4.781 kunu, ali kao što vidimo, među njima su i ljudi koji imaju mirovine ispod linije siromaštva.

S druge strane, imamo 232 tisuće korisnika najniže mirovine koji prosječno primaju 1.900 kuna mjesečno.