Predstavljena porezna reforma: Ipak nema smanjenja mirovinskih doprinosa, u igri je olakšica

Vlada je konačno obznanila na koji način će provesti šesti krug porezne reforme, s ciljem povećanja plaća. Unatoč smanjenju stope poreza na dohodak, rast plaća je zapravo zajamčen zadiranju u mirovinski sustav. Ministar financija Marko Primorac pojasnio je kako se neće dirati stopa doprinosa u prvom stupu, već će se za one s bruto plaćom do 700 eura omogućiti olakšica od 300 eura, čija će se razlika do bruto plaće množiti s koeficijentom 0,5 pri izračunu mirovina. Onima do bruto plaće do 1.300 eura olakšica će se smanjivati.

Nakon što je ministar financija Marko Primorac na Praznik rada najavio kako će od 1. siječnja 2024. na snagu stupiti novi krug porezne reforme kojim će biti ukinut prirez, povećan osobni odbitak, ali i smanjeni mirovinski doprinosi za dio građana, Vlada je danas predstavila konkretne mjere.

Podsjetimo, Primorac je ranije spomenuo kako će se ići u smanjenje mirovinskog doprinosa kako bi zaposlenima s nižim prihodima porasle neto plaće. Time se zapravo ide u rasterećenje davanja poslodavaca, odnosno smanjenje bruto dijela plaće. No, mnogima je ova ideja upitna, jer Vlada dosad nije pokazala nikakve analize učinaka, što na državni proračun, što na potencijalni rast plaća pa čak niti koliko bi iznosilo umanjenje doprinosa. Uz to, neprihvatljivo im je zadiranje u mirovinski sustav.

– Način da se povećaju plaće ići će tako da će država preuzeti jedan dio kod određenog kruga ljudi s određenim maksimumom prihoda, otprilike do 1.500 eura uplate u dio mirovinskog doprinosa i time će automatski ostati više njima u takozvanoj bruto 1 plaći. Drugo je da se poveća osobni odbitak i treće, da se ukidanjem prireza, dakle, prirez bi se ukinuo, spojila bi se mogućnost autonomijom, delegacijom prema jedinicama lokalne samouprave da dodaju ono što je nekad bio prirez na porez na dohodak, objasnio je premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Spekulira se o tome da bi mirovinski doprinosi bili smanjeni za zaposlene s plaćama nižimo od 1.300 eura bruto. Iako nije javno obznanjeno, spekulira se da bi doprinosi trebali biti manji za dva posto. Ipak, danas su izneseni svi bitniji detalji.

Premijer Andrej Plenković poručio je kako će se u ovom krugu porezne reforme mijenjati devet zakona. Pritom je kritičarima poručio da su u mandatu njegovih dviju vlada od 2017. do danas prihodi lokalne samouprave podignuti za milijardu eura. Porezna reforma vrši se s ciljevima povećanja najnižih plaća, jačanje kupovne moći i zadržavanja gospodarske aktivnosti.

Dobro vrijeme za reformu

Dodao je kako je 2023. godina idealna za nastavak porezne reforme, jer se predviđa smanjenje inflacije i javnog duga te usporavanje rasta BDP-a. Porezno bi rasterećenje, kako je i najavljeno, trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2024. Naglasio je kako smanjenje PDV-a nije urodilo plodom, već je omogućilo da neki u gospodarstvu dodatno zarađuje.

– Ovom reformom ćemo omogućiti obuhvat jednog velikog broja ljudi koji su dosad bili izvan obuhvata poreza na dohodak. Ova reforma će omogućiti rast prihoda lokalne samouprave te ojačati fiskalnu decentralizaciju, naglasio je.

Premijer je potom objašnjavao koliko se povećao proračun četiriju najvećih gradova od 2017. do 2022. godine, ali i u svim općinama, gradovima i županijama, kako bi otklonio teze da se njima oduzima novac ovom reformom. Potom je objasnio kako povećati plaće građanima.

– Prvi način je smanjenje poreza na dohodak. Prva teza je da su veliki troškovi davanja za rad. Iz analize TAXUD-a vidimo da je stopa davanja za rad među najmanjima na razini Europske unije, davanja za rad u Hrvatskoj su među najnižima, objasnio je premijer.

Briše se osnovica osobnog odbitka

Potom je ministar financija Marko Primorac pojasnio da se briše osnovica osobnog odbitka, temeljem koje su se računale osnovice za sve uzdržavane članove.

– Utvrđujemo samo osobni odbitak koji će se množenjem s koeficijentima davati iznos odbitaka za uzdržavanje članova. Zaokružuje se svi iznosi odbitaka, a podižemo i prag osnovice poreza na dohodak nakon koje će se obračunavati veća stopa poreza od 30 posto, objasnio je ministar financija te dodao da se osnovni osobni odbitak povećava i rasterećuje, odnosno povećava neto plaću.

Tim se izmjenama povećava i autonomija jedinica lokalne samouprave, čime im se daje mogućnost da sami propišu novu stopu poreza na dohodak. Postoje niže i više stope koje će se delegirati umjesto prireza.

Uvodi se mirovinska olakšica

Drugi način rasterećenja plaća je smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u prvom stupu. Premijer je otklonio “čudnovate” teze o uzimanju od mirovina i toga “da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave”. Rekao je da mirovinski sustav funkcionira jednako kao državni proračun.

– Novac se troši unutar godine dana, taj novac ne stoji i ne čeka nas da odemo u mirovinu, već se isplaćuje sad za mirovine. Ionako mi već sad iz proračuna dajemo za isplatu mirovina, rekao je Plenković.

Čak 53,5 posto ljudi ne plaća porez na dohodak te je za njih predviđeno za bruto plaće do 700 eura s fiksnom olakšicom od 300 eura.

– Mi nismo odlučili smanjivati stopu doprinosa u mirovinskom osiguranju. Stopa ostaje 15 posto. To bi značilo da će oni s najvećim prihodima opet imati najviše koristi. Mi uvodimo smanjenje osnovice tako da oni s bruto plaćama dajemo fiksnu osnovicu od 300 eura, a s onima do 1.300 eura dajemo postupno smanjenje osnovice do 1.300.01 euro, gdje je olakšica 0. Potom se razlika između iznosa plaće i osnovice množi s 0,5 kako bi se dobio obračun mirovine, pojasnio je ministar Primorac.

Utjecaj na samce i obitelji

Oni koji ispadnu iz sustava neće završiti gore od onoga tko je zadnji upao u sustav, dodao je te objasnio kako će porezna reforma utjecati na samce i obitelj s dvoje djece. Prema prikazanome, neto plaća bi trebala mnogo više rasti samcima. Ministar je naglasio da je cilj ionako povećati plaće onima s nižim prihodima, što se i omogućuje intervencijama u mirovinskom sustavu i porezu na dohodak.

– Smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja je 329 milijuna eura, dok je ukupno smanjenje 437 milijuna eura. Da nismo dirali mirovinski sustav, onima s plaćom od 700 eura, plaća bi porasla 75 centi. Kako se povećavaju mjesečne osnovice, tu je i korist veća. No, oni koji imaju najniže plaće bili bi najveći gubitnici i zbog toga smo odlučili zadirati u mirovinski sustav. Neće biti utjecaja na buduće mirovine, niti na održivost mirovinskog sustava.

Sa uključenim mirovinskim promjenama, oni s plaćom do 700 eura dobili bi 42,90 eura, a onima s plaćama do 1.300 eura plaća bi rasla za 6,72 eura. Da smo povećali osnovicu poreza na dohodak, oni s najnižim dohocima ne bi dobili ništa, pojasnio je ministar uz slikovni prikaz.

Premijer se potom osvrnuo na isplatu mirovina iz sustava međugeneracijske solidarnosti. Objasnio je da je velika razlika u prikupljenim doprinosima.

– Mi procjenjujemo da je oportuno da im mi svojom političkom odlukom povećamo neto plaće i da im istovremeno malo više kompenziramo nego što bismo inače, zaključio je premijer te dodao da će iz doprinosa biti nakon reforme isplaćeno 56,9 posto mirovina, zaključio je premijer.