Istraga SUH-a: Od OECD-a traže ispravak podataka, zabunili se za 'samo' sto posto

“Točan je podatak da je riječ o relativnom udjelu prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći , a to u Hrvatskoj iznosi 29 posto, a ne 129 posto, kako navodi OECD. Na temelju nebuloznih podataka koji su pristigli iz Hrvatske ili iz Svjetske banke o Hrvatskoj, OECD se zabunio za samo – sto posto!”

Uoči mirovinske reforme ozbiljno se zakuhalo oko podatka da hrvatski umirovljenici kroz mirovine u prosjeku dobiju čak 129 posto onoga što su zaradili tijekom radnog vijeka. Ovaj podatak Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio je u ožujku temeljem rezultata istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje je hrvatski mirovinski sustav svrstao u najvelikodušniji na svijetu. Umirovljenici su odmah burno reagirali, ministar Marko Pavić hvalio se ovim rezultatima, a Sindikat umirovljenika “bacio se” na istragu podastirući sasvim oprečne brojke. A sada idu i korak dalje te, nakon upućenih upita i prigovora, od dviju čelnih gospodarskih organizacija zahtijevaju javnu objavu točnih podatka.

Podsjetimo, predsjednica SUH-a Jasna. A. Petrović nedavno je javno upozorila kako je situacija u Hrvatskoj upravo obrnuta te da je naš mirovinski sustav zapravo – najškrtiji na svijetu.

Pravu računicu potvrdila struka

SUH: Nije točno da hrvatski umirovljenik dobije 129, nego ni 50 posto zarađenih plaća

“Muškarac s prosječnom hrvatskom plaćom (6.000 kuna) u 40 godina staža uplati oko 740.000 kuna mirovinskog doprinosa, a nakon što po sadašnjim pravilima ode sa 65 godina u mirovinu te doživi prosječnih 74,4 godine života s mirovinom od 50 posto plaće (3.000 kuna), ukupno dobije oko 340.000 kuna. Dakle manje od 50 posto uplaćenih sredstava. Matematika kaže kako je udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći 38 posto, a bruto mirovine u bruto plaći 29 posto. Poznate su to brojke, jednako kao i one da je 52,5 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva, a da je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni rizika od siromaštva” – upozorila je tada Petrović.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Međutim, treba naglasiti da se u analizi Svjetskog ekonomskog foruma, odnosno OECD-a radi o prosjeku, a u njega spadaju i prijevremeno umirovljeni, branitelji te ostali umirovljenici s malo godina radnog staža. Ipak, Sindikat umirovljenika ustraje u svojoj računici i tvrdi kako je riječ o – zabuni – i to za čak 100 posto!

“Točan je podatak da je riječ o relativnom udjelu prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći , a to u Hrvatskoj iznosi 29 posto, a ne 129 posto, kako navodi OECD. Odmah smo digli buku, kontaktirali najstručnije osobe iz Hrvatskoj zavoda za mirovinsko osiguranje, ali i nekolicinu najuglednijih stručnjaka i znanstvenika za mirovinski sustav i dobili potvrdu da je riječ upravo o tome: na temelju nebuloznih podataka koji su pristigli iz Hrvatske ili iz Svjetske banke o Hrvatskoj, OECD se zabunio za samo – sto posto!” – kaže Jasna A. Petrović.

Mirovine onda ne treba ni povećavati?

Dodaje kako je SUH odmah uputio službeni upit članicama WEF-a i upozorio na ogromnu grešku koja, u trenutku kada kreće mirovinska reforma, predstavlja ogroman problem u percepciji potrebnih politika i mjera. Svjetskom ekonomskom forumu naglasili su i podatak kako je više od 52 posto mirovina u Hrvatskoj ispod državne linije siromaštva, a svaki treći građanin stariji od 65 godina u zoni rizika od siromaštva. Hrvatsku to stoga svrstava na samo dno ljestvice sa sramotnih 29 posto.

Šokantna analiza: Hrvatski umirovljenik u prosjeku dobije čak 129 posto zarađenog

“Kako nije objavljena ispravka, niti je stiglo očitovanje, SUH je sada uputio službeni prigovor na netočne podatke OECD-u zahtijevajući javnu objavu točnih podataka. OECD će valjda odgovoriti ili će se zatražiti pojašnjenje preko Europske federacije za umirovljenike i starije osobe (FERPA). Ako i jesmo na Zapadnom Balkanu, valjda zaslužujemo ravnopravni “statistički tretman”. No, najveći je problem što nam mirovinsku reformu vodi osoba koja je povjerovala OECD-u, jer ako oni kažu da imamo najdarežljivije mirovine na svijetu, onda ih ni ne treba povećavati, zar ne?” – zaključuje Petrović.