Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Foto: Pixabay
Podaci koji pristižu iz europskih zemalja o useljavanju Hrvata temeljem prijave u njihove sustave, uistinu su poražavajući. Primjerice, godišnji broj useljenih u Austriju s nešto manje do 2.000 osoba 2008. godine, utrostručio se već 2014. godine. Pritom, mahom je riječ o mladima u 20-im pa onda i 30-im godinama života. No, austrijska statistika bilježi i dolazak starijih osoba koje su očito primorane seliti kako bi se članovi obitelji mogli o njima nastaviti brinuti, ali izvan domaćih granica.
Nadalje, “socijalni brojevi” Hrvata u Irskoj prema tamošnjim podacima skočili su na nevjerojatnih 5.312 u 2016. godini. Usporedbe radi, 2000. godine je bilo svega 70 njih. Pojačani trend doseljavanja Hrvata, uz Austriju i Irsku, pokazuje i Švedska, pri čemu u nju pristiže trećina muškaraca više nego žena. Alarmantni su i podaci za Njemačku u koju je u razdoblju od 2012. do 2016. godine iselilo više od 140.000 osoba. Hrvatska se tako nalazi u top tri zemlje s najvećim brojem radnika u drugim zemljama Europske unije.
Hrvati se iseljavaju iz najmanje razvijenih županija, a prva među njima je Sisačko-moslavačka s više od osam posto iseljenog stanovništva. Po broju iseljenih slijede je Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.
Navedena istraživanja proveli su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta te oni okupljeni oko Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo”. Prezentaciju na temu starenja stanovništva obradio je u svojoj prezentaciji Ivan Čipin s Katedre za demografiju EFZG-a.
Stopa rodnosti u Hrvatskoj drastično opada, što najbolje pokazuje rast do 2009. godine, od kada je uslijedio drastični pad. Stopa fertiliteta nikad nije bila manja nego 2016. godine.

Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Koliko je Hrvatska ostarila u 2017. godini u odnosu na 2002. godinu, najbolje pokazuje demografska piramida.

Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Prema usporedbi ova dva razdoblja, imamo čak 110.000 stanovnika više u dobi od 54 do 64 godine života, dakle 20 posto više nego 2002. godine te oko 100.000 stanovnika više u dobi od 80+. Njihov je broj udvostručen. S druge strane, mladih je sve manje.

Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Stručnjaci tako predviđaju da će Hrvatska do 2050. godine imati 16 posto manje stanovnika nego sada, što znači da će nas biti svega oko 3,4 milijuna.

Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
O negativnim pokazateljima govori i prosječna dob, koja je 1990. godine bila 35,8 godina, da bi lani porasla na čak 43,4 godine. Predviđanja su da će do 2050. godine ona iznositi gotovo 50 godina prosječne starosti naše populacije.

Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Dok će se udio mlađeg stanovništva rapidno smanjivati, pri čemu najviše onih u dobi 18 do 34 godine, starijih će prema projekcijama 2050. godine biti čak 67 posto više nego danas.

Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Interesantna su i kretanja po dobnim grupama na sto stanovnika. Tako je 1990. godine bilo svega dvoje strarijih osoba od 80 godina na sto stanovnika, a lani čak petero.

Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 339 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 368 d 18.11.2025
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
22:00 3 h 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 16 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 14 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 15 h 21.11.2026