Mirovinska reforma: Umirovljenici postaju radnici. Umjesto većih mirovina - više rada

Mirovinska reforma dobila je svoj kostur. Ono što se na prvu može zaključiti jest da je u fokusu njezine dobrobiti krpanje deficita u mirovinskom sustavu, a ne veće mirovine. Ministar Marko Pavić za sada najavljuje produljenje rada do 67. godine već od 2031. godine. Osim što ćemo raditi sve dulje, radit ćemo i u mirovini jer će to pravo dobiti i prijevremeno umirovljeni.

Produljenje radnog staža pretvorilo se u glavni cilj nadolazeće mirovinske reforme od koje hrvatski umirovljenik očekuje prije svega veće mirovine. No, ono što će dobiti je veće pravo rada u starosti. Uoči današnje sjednice Vlade ministar Marko Pavić ponovio je premijerovu izjavu od prije par dana, podsjetivši nas iznova da se iz državnog proračuna za mirovine nadoknađuje 17 milijardi kuna, koliko nedostaje od doprinosa. Oni pak iznose 21 milijardu kuna, dok nas mirovine ukupno koštaju čak 38 milijardi kuna.

Vraćanje u prvi stup zbog dodatka od 27 posto

Način da se to popravi Vlada očito vidi u što duljem zadržavanju građana na tržištu rada. Sada je posve jasno da ćemo u mirovinu ići za 67 godina, i to prema ministrovim najavama već od 2031. godine. Naime, prijedlog kostura mirovinske reforme krenuo je u opticaj.

“Cjelovita mirovinska reforma ima za cilj osigurati dugoročnu održivost sustava, ali isto tako povećanje i adekvatnost mirovina. Ono što želimo napraviti je da osobama damo izbor da se nakon umirovljenja vrate u prvi stup i ostvare dodatak od 27 posto” – rekao je jutros ministar Marko Pavić. Pojasnio je kako se time cilja cjelovito riješiti dodatak od 27 posto, ali za one koji u sljedećih deset, 15, 20 godina nisu dovoljno kapitalizirali štednju u drugom mirovinskom da ostvare veće mirovine, prenosi T portal.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ministar je najavio davanje prava na rad na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine i građanima koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Deficit mirovinskog sustava nastojat će s druge strane namiriti produljenjem radnog staža.

Do 67. će raditi svi rođeni 1964. i dalje

“Upravo zato ćemo i ići s prijedlogom da se produlji radni vijek i da se sa 67 godina ide već od 2031. godine. Cilj mirovinske reforme je da imamo više godina radnog staža kako bi osigurali dugoročnost mirovinskog sustava, a najbolje osiguranje dugoročnosti mirovinskog sustava su i brojke zaposlenih koje rastu” – potvrdio je ministar Pavić.

Što to znači za buduće umirovljenike? Prije svega, svi rođeni 1964. godine i nakon toga morat će raditi do 67 godina. Ta je granica prema postojećem Zakonu pomaknuta sa 2038. za čak sedam godina te se odnosila na 1971. godište i kasnije.

Također, ministar rada i mirovinskog sustava pohvalio se da imamo 71.000 više zaposlenih u prvom kvartalu ove godine nego prošle. Zaključio je tako da “omjer umirovljenika i osiguranika raste i to su podaci koji itekako vesele”. No, sve projekcije pokazuju da zaposleni neće moći sustići rapidni porast starijeg stanovništva, kao što ni njegovo pretvaranje u radno dugoročno neće moći postići održivost mirovinskog sustava.