Budućnost financiranja starijih izgleda sivo, a prava mirovinska reforma tek slijedi

Sam koncept mirovine, novca kojeg radnik na mjesečnoj bazi dobija nakon što prestane raditi, nije toliko star. Većina zemalja zapadnog svijeta mirovine je počela uvoditi krajem 19. stoljeća. Ideja državne mirovine spasila je milijune ljudi od bijede u punom smislu te riječi, a u zadnje vrijeme je sve manje uspješna.

Prije oko 150 godina, njemački kancelar Otto von Bismarck uveo je prvi “moderni” model državne mirovine. To je značilo da radnik radi koliko može, za to prima plaću, ali komad kolača daje nekom starijem bivšem radniku koji više ne može raditi. Omjer radnika/umirovljenika je za takav sustav bio vrlo povoljan, a prvi umirovljenici su spašeni od bijede i gladi.

Koncept mirovine je star oko 150 godina

Bismarck je možda imao šest radnika na svakog umirovljenika, a Hrvatska s poprilično sličnim modelom ima jednog umirovljenika na 1,24 radnika. Dugoročno gledano, to će rezultirati frustracijom za radnike koji previše odvajaju i umirovljenike koji će primati sramotno male mirovine.

Mirovinski sustavi poput ovakvog kakav ima Hrvatska nisu jedini u svijetu. Primjerice, Ujedinjena Kraljevina dio svojih mirovina isplaćuje po ovakvom državnom modelu, a dio mirovina je direktno vezan uz staž umirovljenika. On je u svojoj firmi ili gdje je već radio uplaćivao sam sebi za tzv. “radničku” mirovinu. Ona je odvojena od državnog fonda, a konačna mirovina im je državna + radnička mirovina. Uplate za radničke mirovine ovise o pojedincu, on si može uplaćivati više dok radi pa otići ranije u mirovinu, a može si uplaćivati i minimum pa će mu mirovina biti jako niska.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ovih dana državni britanski mirovinski sustav proslavio je 110. rođendan, piše indenpendent.co.uk. Iako je spasio milijune ljudi od doslovne bijede, danas je to skup, kontroverzan i neučinkovit sustav koji nikome ne odgovara, tvrde tamošnji stručnjaci.

Da ste u mirovinu otišli ovoga tjedna 1909. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, mirovina bi vam bila 25 penija tjedno! Bez brige, stogodišnja inflacija je učinila svoje, taj iznos bi danas odgovarao iznosu od 29.54 funte (oko 250 kuna). Danas, državna mirovina iznosi 164.35 funti tjedno, pet puta više nego prije sto godina.

S druge strane, u prošlosti se nerijetko radilo do iznemoglosti (recimo 70. godine)i radnik je imao još nekoliko očekivanih godina života. Danas se u mirovinu ide sa 65. godina i očekuje se da će prosječna osoba živjeti još skoro 20-ak godina.

Dodajte u jednadžbu da je umirovljenika sve više zbog duljeg očekivanog života i dobit ćete skup sustav.

Nema revolucije u mirovinskoj reformi

Shodno tome, državni mirovinski sustavi diljem svijeta postaju toliko nategnuti da u konačnici nisu dobri ni umirovljenicima ni radnicima.

Tek 15 posto britanskih umirovljenika tvrdi da im je državna mirovina dovoljna za preživljavanje treće dobi. Ostalih 85 posto oslanja se većim dijelom na ovaj drugi, “radnički” sustav mirovine koju su sami sebi odvajali od plaće da bi danas mogli preživljavati.

Hrvatska se u potpunosti oslanja na državni mirovinski sustav, jer je on jedini na tržištu, a brojke su otprilike slične. Manji postotak umirovljenika ima nešto što bi nazvali “dobrom mirovinom” (recimo neki iznos između 4 i 5 tisuća kuna), a najveći broj tj. gotovo 80% živi na rubu siromaštva.

Ministar Marko Pavić i njegova reforma neće napraviti puno po tom pitanju. Mirovinska reforma izbjeći će (ili bolje rečeno odgoditi) katastrofu koja se neminovno sprema. Tada će trebati napraviti pravu pravcatu mirovinsku reformu koja odgovara svim izazovima dvijetisuće i neke godine i koja neće biti bazirana na ideji njemačkog kancelara iz 1883. godine.