Inspekcija u mjesec dana zatvorila sedam ilegalnih domova za starije!

Nakon smrti šestero starijih štićenika u Andraševcu, inspekcija socijalne skrbi krenula je u pojačani nadzor. U mjesec dana obišli su 35 domova. Svaki peti radio je bez licence, a zatvorili su ih sedam.

Inspekcija Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u proteklih mjesec dana zatvorila je sedam ilegalnih domova za starije, piše u srijedu Jutarnji list.

Domovi zatvoreni, protiv vlasnika podneseni optužni prijedlozi

Proveli su ukupno 35 inspekcijskih nadzora nad pružateljima usluga smještaja starim i nemoćnim osobama. U svakom petom domu kojeg su pročešljali radilo se o nelegalnim ili neprijavljenim ustanovama, u kojima su vlasnici na crno zbrinjavali od troje do 19 starijih osoba. Radi se o ustanovama na području Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zadarske županije. Zabranjeno im je obavljanje djelatnosti, a protiv vlasnika su podnesene prijave.

“Izlaskom inspekcije Ministarstva u sedam slučajeva utvrđeno je da pružatelji usluga smještaja obavljaju posao, a da nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta, odnosno dobili licencu od nadležne županije. Kod ostalih korisnika utvrđene su manje nepravilnosti, za koje su inspektori donijeli rješenja s mjerama po kojima moraju postupiti u određenom roku”, kažu iz Ministarstva za Jutarnji list.

Za sada ne mogu otkriti o kojim se domovima radi, jer je većina rješenja još u izradi, rješenja nisu postala izvršna, a vlasnici ilegalnih domova ih još nisu primili.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Predstavnici obiteljskih domova imaju obavezu očitovati se na rješenje inspektora kojima je naređeno da prekinu smještaj za korisnike smještene iznad utvrđeno kapaciteta, a može se utvrđivati i u kontrolnom nadzoru inspektora”, objašnjavaju u Ministarstvu.

Što će biti s umirovljenicima koji su bili smješteni u tim domovima?

U Ministarstvu ne žele otkriti koliko je ukupno umirovljenika bilo smješteno u tim domovima. O svim zatečenim korisnicima obaviješteni su nadležni centri za socijalnu skrb:

“Centri za socijalnu skrb obavještavaju korisnika, odnosno njegovu obitelj o zabrani rada te im, u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi, pružaju usluge savjetovanja i pomaganja kako bi za svojeg člana obitelji pronašli drugi primjereni smještaj. Za korisnike čije su obitelji odbile pomoć centra za socijalnu skrb u zbrinjavanju njihova starijeg člana obitelji, ne raspolažemo informacijama gdje su i u kakvim su uvjetima zbrinuti”, kažu u Ministarstvu.

Obiteljski domovi kao flaster u sustavu socijalne skrbi

Obiteljski domovi oblik su skrbi kojem je vlast pribjegla prije 15-ak godina, kada su bili suočeni s velikim porastom starijih osoba, kroničnim manjkom mjesta u državnim i županijskim domovima te visokim cijenama privatnih domova koje većina umirovljenika ne može priuštiti.

Obiteljski dom otvara fizička osoba u svojoj kući, a mogu se brinuti o desetoro, a iznimno i dvadesetoro starijih osoba, na isti način kako bi se brinuli o članovima vlastite obitelji. Od minimalnih uvjeta moraju imati priključak na struju i telefon, jedan zahod na šest korisnika koji može biti u sklopu kupaonice, spavaonice koje ne smiju imati više od tri kreveta te dnevno svjetlo i grijanje.

Umirovljeničke udruge mutne poslove u obiteljskim domovima nazivaju lešinarskim biznisom, a oni niču ogromnom brzinom – prošle godine ih je bilo 500-tinjak registriranih, a ta brojka ne pokriva ilegalne obiteljske domove koji nisu evidentirani u sustavu. Ljudi se odlučuju na smještaj svojih članova u takve domove jer su cijene oko 3.000 kuna mjesečno, upola manje od tržišnih cijena domova za starije.