Umirovljenje i iseljavanje: Hrvatska u sljedećih pet godina gubi 2.700 liječnika

Zdravstveni sustav će do lipnja 2025. godine umirovljenjem ili iseljavanjem izgubiti gotovo 2.700 liječnika, objavili su iz Hrvatske liječničke komore (HLK). Komora je jučer predstavila Digitalni atlas hrvatskog liječništva i apeliraju na političare da počnu voditi računa o kadrovskoj politici prije nego što postane prekasno.

Hrvatski zdravstveni sustav u idućih pet godina umirovljenjem ili iseljavanjem gubi gotovo 2.700 liječnika, objavila je Hrvatska liječnička komora (HLK). Podaci se temelje na Digitalnom atlasu hrvatskog liječništva, interaktivne baze podataka koju je HLK danas predstavila javnosti.

Atlas prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i aktualne podatke o liječništvu te je najopsežnija takva baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj.

Liječnici idu u mirovinu

Procjenjuje se da će do linja 2025. godine u mirovinu otići 15 posto (2.255) liječnika koji danas rade u zdravstvu. Ukupno ih je 15.294, a u javnom zdravstvu radi 14.094 liječnika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Komora procjenjuje da će iseljavanje koje je i dalje prisutno u RH prouzročiti dodatan gubitak od oko 420 liječnika i to računajući samo one koji su trenutno zaposleni u zdravstvu.

Digitalni atlas daje i mogućnost procjene broja ulaska novih liječnika u zdravstveni sustav u sljedećim godinama. Od 2015. prosječno smo imali 488 novih liječnika godišnje.

Tako da ćemo u sljedećih pet godina imati oko 2.700 liječnika koji odlaze i nešto više od 2.400 novih liječnika – saldo je negativan.

“Svi donositelji odluka o zdravstvu morali bi voditi brigu o ovim trendovima. Zbog duljine trajanja školovanja, a zatim i duljine specijalističkog usavršavanja, u zdravstvu je kadrovske probleme nužno planirati za razdoblje od 10-15 godina (…)

Stoga je Hrvatska liječnička komora, pokrećući projekt Digitalnog atlasa, imala za cilj da Atlas postane referentna točka za nositelje zdravstvenih politika. Komora će ovu bazu hrvatskog liječništva učiniti dostupnom svim zainteresiranim državnim tijelima kako bi Atlas postao temelj za učinkovito planiranje ljudskih resursa”, kazao je dr.sc. Krešimir Luetić, predsjednik HLK.

U EU broj liječnika raste

Broj liječnika je kontinuiran u Europi već desetljećima, a posljedica je to povećane potrebe za liječenjem – prije svega zbog produljenog životnog vijeka, rasta stanovništva i relativnog broja rasta stanovnika starijih od 65 godina.

Drugi razlog zbog kojeg je povećanje potrebno je veća složenost i opseg zdravstvenih usluga i postupaka. Liječnici su danas preopterećeni, rade s velikim brojem prekovremenih sati i već dugo imamo situaciju da su pojedine specijalizacije deficitarne, istaknuli su u HLK.

U posljednje vrijeme se javlja i veći odlazak liječnika iz Hrvatske u druge zemlje. Nešto jači val odlazaka je zabilježen u prve dvije godine članstva, a sada nam “stabilno” u prosjeku odlazi 125 liječnika godišnje.

Novi fenomen je da odlaze najmlađi liječnici, odmah nakon diplome.

“Gledajući prema specijalizacijama, u inozemstvo je otišlo najviše specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi, internisti i ostale specijalizacije”, navode u HLK.

Najugroženija primarna zdravstvena zaštita

Kadrovski je najugroženija primarna zdravstvena zaštita. U odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaje nam 204 obiteljska liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa.

Uz postojeći manjak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti treba dodati činjenicu da su oni prosječno 4 do 6 godina stariji od bolničkih liječnika i da interes za specijalizaciju obiteljske medicine nije velik – pa se postavlja pitanje održivosti ovog sustava ako se žurno ne krene rješavati ovaj problem.

“Prosječno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti obiteljski liječnik ima 1.643 pacijenta, ginekolog 6.643 pacijentice, dok pedijatar ima 1.416 djece. Uzevši u obzir godišnji broj radnih sati lako je zaključiti kako obiteljski liječnik u Hrvatskoj ima prosječno tek jedan sat za svakog pacijenta godišnje, dok je kod ginekologa ta brojka puno lošija i iznosi samo 15 minuta za svaku pacijenticu godišnje”, kazao je dr. Ivan Raguž, član Izvršnog odbora HLK i voditelj projekta Digitalnog atlasa.

Dio Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva otvoren je za građane, a možete mu pristupiti OVDJE.