Dodatni razlog zašto se urušava covid dodatak: Hrvatski BDP potonuo rekordnih 8.4 posto

Pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) usporio je u zadnjem tromjesečju prošle godine, no u cijeloj godini bilježimo rekordan pad BDP-a od čak 8.4 posto.

Pad BDP-a krajem prošle godine usporio je u posljednjem tromjesečju, ali u cijeloj prošloj godini gospodarstvo je zbog koronakrize palo za rekordnih 8,4 posto.

Zadnji put kada je pad BDP-a obarao rekorde dogodio se u 2009. godine na početku globalne financijske krize.

“Pad je čak manji od očekivanog”

Pad je čak i manji nego što su očekivali analitičari, piše Index.hr. Pad BDP-a komentirao je ekonomist Damir Novotny.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Pad BDP-a od 8.4 posto u prošloj godini me ne iznenađuje jer sam očekivao da ćemo imati dvoznamenkasti pad BDP-a. Pad turističke aktivnosti u 2020. je bio velik, ali moramo voditi računa o tome da se i dalje dobar dio turizma odvija u sivoj zoni, što znači da ga bilance ne bilježe. Isto tako, koronakriza je dovela do rasta potražnje za domaćim proizvodima, što je koristilo mnogim hrvatskim tvrtkama, posebno iz sektora prehrane, pa su one lani ostvarile dobre rezultate”, kazao je ekonomski analitičar Damir Novotny za Index.hr.

Neovisni ekonomist Goran Šaravanja također smatra da je pad BDP-a manji nego što se očekivalo na početku koronakrize:

“Pad BDP-a bi vjerojatno bio i veći da nismo članica EU, odnosno da nismo dio jedinstvenog europskog tržišta i da nemamo pristup fondovima EU. Najveće “zasluge” za ovakav pad BDP-a u prošloj godini ima pad izvoza usluga, što se ponajprije odnosi na slabu turističku sezonu”, smatra Šaravanja.

Umirovljenici nedavno tražili usklađivanje mirovina s rastom BDP-a

Sindikat umirovljenika je prije manje od godinu dana tražio i treće usklađivanje mirovina kao mehanizam borbe protiv siromaštva, a prema njihovom prijedlogu treće usklađivanje bilo bi vezano uz rast BDP-a.

Kada bi to bilo na snazi, umirovljenici ne bi dobili manje mirovine zbog ovako snažnog BDP-a, ali bi im 2021. mogla podebljati novčanike jer se u ovoj godini očekuje snažan rast BDP-a.

Ministar financija Zdravko Marić dao je izjavu o padu BDP-a, a procijenio je i koliko dugo će trajati oporavak piše N1 televizija:

“Kada gledamo cijeli mediteranski bazen zemalja članica EU, mislim da smo zabilježili najbolju turističku sezonu. To je na neki način iza nas, treba gledati unaprijed. Stojimo pri našim procjenama koje su oko 5% rasta, što znači da ove godine ne možemo očekivati potpuni oporavak našeg gospodarstva. Najranije je moguć krajem 2022. godine, s tim da će se neke djelatnosti oporavljati i u 2023.”, kazao je ministar Marić.

Proračun preslab za isplatu umirovljenicima?

Iako je pad BDP-a manji nego što je očekivano, ipak se radi o rekordnom padu zbog kojeg pati i proračun. Ovih dana se naveliko priča o isplati covid dodatka umirovljenicima, no iz dana u dan iz Vlade pokušavaju smanjiti očekivanja.

Poduzetnik Nenad Bakić predložio je isplatu od 2.500 kuna svim umirovljenicima, nedugo nakon toga se i HSU založio za isplatu covid dodatka od 2.500 kuna. Umirovljenici su čak i spustili svoja očekivanja s tog iznosa na 150 eura, no ministar Aladrović je danas poručio kako umirovljenički prijedlog nije realan, odnosno da se radi o prevelikom udarcu za proračun.

Više o pesimističnim vijestima o isplati covid dodatka možete pročitati OVDJE.