Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Foto: Ljubo Jurčić | Youtube screenshot
Sveučilišni profesor i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić napisao je kolumnu za Večernji list o spasu hrvatskog gospodarstva preko golemih promjena u mirovinskom sustavu. Po njemu, izvor hrvatske nestabilnosti je upravo mirovinski sustav kojem je potrebna reforma.
Jurčić navodi kako je bilo za očekivati da će pandemijski udar biti poticaj za razne analize ekonomsko-političkih odluka u zadnjih 30 godina. Međutim, ističe kako Hrvatska nastavlja s ekonomskim politikama koje su je gospodarski, sigurnosno i politički gurnule na dno Europe. Prema Jurčiću, velike greške iz zadnjih 25 godina posljedica su ili neznanja ili jer im cilj nije bio razvoj hrvatske.
“Sadašnja Vlada nije kreirala te politike, ali ne pokazuje ni interes za utvrđivanje štetnih politika i mjera koje su ugrađene u hrvatski gospodarski sustav i urušavaju ga. Sve strategije, reforme i planovi oporavka i novac koji će se uložiti u takav gospodarski sustav, osuđeni su na neuspjeh. Jedna od takvih politika je tečajna i monetarna koja je vođena u korist strane, a protiv domaće robe i protiv domaćih proizvođača. Ta bi se politika trebala sada “zakovati” uvođenjem eura za cijelu hrvatsku budućnost.
Druga politika u financijskoj sferi, koja ima također velike negativne učinke na hrvatsko gospodarstvo, mirovinska je reforma iz 2002. godine”, piše Jurčić za Večernji list.
Jurčić piše kako smo prije 2002. godine 20 posto od plaća izdvajali za mirovine postojećim umirovljenicima. Kako prihodi od tih doprinosa nisu bili dovoljni, krenulo se u reformu i Hrvatska je uvela drugi stup mirovinske štednje. Opisuje kako smo od 1991. do 2002. ostali bez 420 tisuća radnika i dobili 320 tisuća umirovljenika.
“U takvoj situaciji smanjenih prihoda, zbog smanjene zaposlenosti, a većih rashoda zbog većeg broja umirovljenika, Hrvatska pokreće mirovinsku reformu kojom se, već preopterećenom mirovinskom sustavu, oduzima četvrtina (5 posto od 20 posto) prihoda i organizira se drugi (obvezni) i treći (dobrovoljni) mirovinski stup. Deficit u prvom stupu zbog toga se povećava”, piše Jurčić.
Ta rupa u prvom stupu, piše Jurčić, rupa je u državnom proračunu i dodatno je povećala deficit. Pokriva se zaduženjem države što vodi do rasta javnog duga.
“Taj dodatni javni dug u značajnoj mjeri financira se zaduživanjem države, uz kamate, i kod obveznih, novoformiranih, mirovinskih fondova drugog stupa, koji su i izvor tog dodatnog deficita? Moglo bi se reći da država posuđuje vlastiti novac i još na njega plaća kamatu. Teško za povjerovati, teško objasniti, teško razumjeti, ali to je hrvatska politika”, piše Jurčić za Večernji list..
Takva reforma bi, smatra Jurčić, imala smisla da je na njenom početku na razini razvijenosti više od 20 tisuća eura po stanovniku (danas smo na 11 tisuća eura), da smo imali suficit u državnom proračunu i manji deficit u postojećem mirovinskom sustavu. Povrh svega Hrvatska je već tada morala imati stabilne i dugoročno održive visoke stope rasta, visoku zaposlenost i nadzirano tržište kapitala.
“Hrvatska ništa od toga nije imala, a nema ni danas. Novac iz drugog stupa, zbog nerazvijenosti hrvatskog gospodarstva i hrvatskog tržišta kapitala, ulagan je (više od 70 posto) za financiranje hrvatskog javnog duga. A to je financiranje gubitaka iz prošlosti, a ne investiranje za budućnost, za buduće mirovine”, piše Jurčić za Večernjak.
Upravo smo zbog te reforme došli u situaciju prekomjernog deficita. Jurčić navodi kako smo od 2009. do 2014. zabilježili 75 tisuće više umirovljenika, a u istom razdoblju smo ostali bez 200 tisuća radnika. Drugi stup je, smatra profesor, bio čista zabluda i više od 20 posto današnjeg hrvatskog javnog duga dolazi zbog uvođenja drugog stupa.
Jurčić kaže kako je štetnost drugog stupa danas možda vidljivija nego prije. Deficit koji drugi mirovinski stup stvara u proračunu veći je od duga države za lijekove, piše Jurčić. Prinosi drugog stupa su uglavnom kamate na posudbe državi, što opet povećava javni dug.
“Kroz drugi stup bogati postaju bogatiji, a siromašni siromašniji, koji financiranje proračunskog deficita i javnog duga financiraju bogate. Obvezni mirovinski fondovi ne smiju biti sredstvo bogaćenja, nego sredstvo socijalne sigurnosti i društvene solidarnosti i kohezije, što se s drugim stupom gubi”, piše Jurčić.
Demografsko propadanje hrvatske ocijenio je velikim nacionalnim, političkim, socijalnim i ekonomskim problemom. Pogotovo za mirovinski sustav.
Njegovo rješenje ide u smjeru neutralizacije negativnih efekata mirovinske reforme na državni proračun.
“Neutraliziranje negativnih efekata reforme na proračun, a time i na socijalnu i gospodarsku situaciju, pretvaranje je drugog stupa iz obveznog u dobrovoljni. Time bi se povećao prihod prvog stupa i za približno se isti iznos smanjio deficit državnog proračuna i povećale mogućnosti investiranja države, kako u sanaciji šteta tako i u razvoj.
Oporavak i otpornost ne mogu se graditi na urušenom gospodarskom sustavu koji proizvodi deficite, nego na restrukturiranom sustavu, bez ugrađenih kočnica razvoju, koji stvara nove vrijednosti. Tu nisu ključne milijarde eura, nego znanje i organizirana država”, zaključuje Jurčić.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 339 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 368 d 18.11.2025
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 11 h 21.11.2026
Učenica Tena Martinčević odlučila je promijeniti srednju školu. Kako kaže, jednostavan je to korak ako si aktivan učenik i ako se trudiš.
09:12 11 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 10 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 10 h 21.11.2026