Financijska blogerica analizira mirovinski sustav: “Drugi stup = državni ‘bankomat'”

Josip Mihaljević
9. veljače 2021.
Novosti
A- A+

Većina onih koji će uskoro u mirovinu imaju štednju u drugom mirovinskom stupu, a kada budu ostvarivali svoje pravo na mirovinu moći će birati – uzeti mirovinu kao da su cijeloga života uplaćivali samo u 1. stup međugeneracijske solidarnosti ili odabrati dvostupnu mirovinu. Donosimo zanimljivu perspektivu i analizu 2. stupa financijske blogerice Sandre Ferenčak.

novac

Ilustracija: Unsplash

Svakoga mjeseca radnici izdvoje 20 posto svoje bruto plaće kako bi štedjeli za mirovinu. Od tih 20 posto, 15 posto odmah odlazi trenutačnim korisnicima mirovina, a radnici dobiju obećanje da će, jednom kada oni budu bili u mirovini, neki novi radnici na isti način financirati njihove mirovine. To zovemo prvim stupom međugeneracijske solidarnosti.

Preostalih 5 posto ide u 2. stup. U Hrvatskoj imamo četiri mirovinska fonda koja prikupljaju te novce, ulažu ih u razne financijske instrumente pa kada nešto zarade, građani mogu računati na veće mirovine. Financijska blogerica Sandra Ferenčak, poznatija pod nadimkom Tetka, objavila je na svom blogu odličnu analizu stanja drugog stupa u Hrvatskoj.

Gotovo 94% svih štediša je u kategoriji B

U Hrvatskoj imamo četiri mirovinska fonda, a svaki od njih ima tri kategorije ulaganja (A, B i C). Kategorija A, B i C mogu se promatrati kroz prizmu rizika – prva je najrizičnija (iako su zapravo sva ulaganja mirovinskih fondova niskorizična), druga je umjerena, a treća je najkonzervativnija.

Kada je velika mirovinska reforma 2002. stupila na snagu, postojala je samo sadašnja B kategorija, dok su A i C uvedene 2014. godine. Građani imaju mogućnost mijenjati kategoriju (to mogu učiniti samo u mjesecu u kojem su rođeni), a mogu (uz naknadu) prebaciti svoju ušteđevinu iz jednog mirovinskog fonda u drugi.

Domaći mirovinski fondovi godinu završavaju bez većih gubitaka: Ako ste pred mirovinom imamo dobre vijesti

“Osiguranik može biti članom samo jednog fonda i imati samo jedan osobni račun. Sredstva na osobnom računu člana fonda njegova su osobna imovina i nasljedna su (pod određenim uvjetima). Dakle, poput kuće ili stana, sredstva u ovom fondu država vam može uzeti isključivo vašim pristankom (ili prisilnom nacionalizacijom)”, piše Tetka na blogu.

Prema mjesečnom izvješću HANFA-e, broj članova mirovinskih fondova na kraju godine iznosio je 2.052.238. Čak 93,92% njih je u kategoriji B, 3,78% njih štedi u kategoriji A, a 2,30% u kategoriji C.

“To govori o tome kako je samo mali broj članova zatražio promjenu kategorije onog trena kada su uvedene A i C. O tome kako malo općenito, a posebice mladi ne znaju puno (ili ne mare) o mirovinskom sustavu govori i činjenica kako je od 6.043 novih članova, Regos morao rasporediti njih 96%, a tek je 4% samostalno odabralo fond”, piše Tetka.

Koliki su im prinosi?

Najzanimljivije informacije odnose se na prinose fondova. Iako su domaći fondovi imali sjajnu 2019. godinu, u 2020. su debelo podbacili, pa su građanima zaradili mizernih 0,43% do 1,15% prinosa. Primjerice, najveći svjetski mirovinski fond iz Norveške, koji je također u 2020. godini imao koronakrizu,  imao je prinos od 10,9%!

Tetka u svom blogu primjećuje kako se, na žalost, najveći dio investicija mirovinskih fondova odnosi na državne obveznice (čak 66%!) koje danas generiraju stvarno mizerne kamate. Tako su prošle godine mirovinski fondovi državi posudili gotovo 11 milijardi kuna, a kamatna stopa je iznosila 0,75%.

aladrović
Aladrović: "Drugi stup sigurno može pomoći, ali ne na način da ugrozi isplatu mirovina bilo kada"

“Za razliku od naših, gore navedeni norveški mirovinski fond ulaže čak 70% svog portfelja u globalne dionice (najbolje svjetske kompanije), a ne u norvešku državu”, piše Tetka.

Fondovi ne koriste svoje zakonske mogućnosti

Čak 82% ukupne imovine fondova investirano je u Hrvatskoj. Nemali razlog tomu su i zakonske regulacije koje propisuju koliko sredstava mora biti uloženo po pojedinim stavkama, no Tetka primjećuje kako ovakva strategija ulaganja ne može biti isključivo posljedica zakonskih ograničenja.

U već spomenute državne obveznice uloženo je 66% ukupnih sredstava, a tek 18% u dionice. Nadalje, od tih 18% koliko je uloženo u dionice, 58% je uloženo u dionice na domaćem tržištu.

Kod državnih obveznica je još gore, čak 98% njih je uloženo u državne obveznice koje izdaje Republika Hrvatska, iako ne postoji zapreka da se ulaže u inozemstvu. I ovdje treba zaboraviti na lokalpatriotizam jer bi glavni zadatak mirovinskim fondovima trebao biti osiguravanje što većih mirovina.

“S apsolutnim se pravom drugi stup, iz ove perspektive, može slobodno nazvati ‘državnim bankomatom'”, zaključuje Tetka.

Zašto baš bankomat? Pa zato što je ulaganje u obveznice dosta slično podizanju kredita. Samo, država je ta koja od mirovinskih fondova (a zapravo od štednje građana) podiže kredit te se obvezuje da će ga vratiti s mizernim (ali sigurnim) kamatama.

Zašto kategorija A ne ulaže agresivnije?

Ovo su zakonska ograničenja kategorije A:

  • minimalno 30% neto imovine fonda mora biti uloženo u obveznice Republike Hrvatske, članica EU-a ili zemalja OECD-a.
  • maksimalno 55% može se držati dionicama izdavatelja iz Republike Hrvatske, članica EU-a ili zemalja OECD-a, uključujući i posrednu izloženost putem UCITS fondova i financijskih izvedenica.
  • minimalno 40% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama.
    Još jedna europska država "ukida" II. stup: Čak 20 posto građana povući će svoju štednju

“Po svojoj investicijskoj strategiji ova bi kategorija trebala biti agresivnija, sa značajno većim udjelom dionica. Iz tog razloga ona bi trebala biti izborom svih onih koji imaju više od 10 godina do starosne mirovine.

No, kao što je vidljivo, dionice čine tek 37% neto imovine fonda (od čega čak 65% domaćih kompanija) dok su državne obveznice oko 40% (od čega čak 93% Republike Hrvatske)”, piše Tetka.

Kategorije B i C imaju drugačija zakonska ograničenja (manje u dionice, više u obveznice), no zaključci su slični – previše investicija je na domaćem tržištu, pa su nam šanse za većim prinosima manje.

Od svog osnutka, prema indeksu Mirex kategorija A bilježi prinos od 6,91%, kategorija B bilježi 5,41% prinosa, a kategorija C bilježi 5,13% prinosa.

Ovakva politika ulaganja neće nam donijeti prinose koje želimo i trebamo za mirovinu

Tetka stoga zaključuje kako postojeća strategija fondova ne koristi potencijale svjetskog tržišta kapitala i da zbog toga prinosi nisu na razini na kojoj bismo očekivali.

"Uzela sam muževu obiteljsku mirovinu. Imam li pravo na svoju ušteđevinu iz 2. stupa?"

“Osim potpunog pomanjkanja geografske diverzifikacije (čak 82% ulaganja je u RH), većina naših mirovina vezano je uz državne obveznice koje nam, kao što znamo, neće donijeti prinose koje želimo i trebamo za mirovinu”, piše Tetka.

Predlaže transparentnu i globalnu investicijsku strategiju, sukladnu praksama kakve imaju uspješne zemlje.

“No, zbog katastrofalno niske razine financijske pismenosti u nas, teško ćemo doći u situaciju gdje će upraviteljima naših mirovinskih fondova pokazatelj uspjeha biti neki od svjetskih tržišnih indeksa kao što je to gore navedenom norveškom fondu. Netko bi ih na to trebao natjerati, a za takvo nešto jednostavno nemamo znanja  (niti volje)”, zaključuje u svom blogu Tetka.

Na Tetkinom blogu možete pronaći više edukativnih i lako razumljivih članaka o raznim aspektima financija, ulaganja,  a nezaobilazna tema su i mirovine u Hrvatskoj.

Financijska blogerica analizira mirovinski sustav: “Drugi stup = državni ‘bankomat'”
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap