Istaknuto Zašto neki umirovljenici i dalje plaćaju krizni doprinos na zdravstvo od 3 posto?

Zašto neki umirovljenici i dalje plaćaju krizni doprinos na zdravstvo od 3 posto?

Josip Mihaljević

13. listopad 2021.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Facebook X Linkedin Mail

Hrvatska stranka umirovljenika objavila je četvrti nastavak ‘Aktualne problematike mirovinskog sustava’. U ovom nastavku problematiziraju činjenicu što pojedini umirovljenici i dan danas plaćaju krizni dodatni doprinos na zdravstvo od 3 posto. Autor Željko Šemper predlaže da se taj dodatni trošak odmah ukine.

Izvor: Pixabay

Dodatni zdravstveni doprinos od 3 posto mora se odmah ukinuti, piše HSU-ov Željko Šemper u četvrtom nastavku ‘Aktualne problematike mirovinskog sustava’.

“Krizne 2009. godine Vlada premijerke Jadranke Kosor donijela je niz kriznih mjera na dvije godine s primarnim udarom na umirovljenike: dva krizna poreza, od 2% na mirovine od 3.000 – 6.000 kuna i 4% na mirovine veće od 6.000 kuna, “zamrznuto” je redovno zakonsko usklađivanje mirovina za 2010. – 2011. i uveden je dodatni zdravstveni doprinos od 3% na mirovine veće od prosječne neto plaće”, piše Šemper.

Šemper podsjeća da su se već nakon prvog mjeseca novih mjera pobunili umirovljeni branitelji pa je država preuzela njihovu obvezu plaćanja tog doprinosa. Ali samo njihovu.

“Zbog izravnog nelogičnog udara, prije svega na umirovljenika, HSU je u srpnju 2009. izašao iz koalicije s HDZ-om. Nakon dvije godine sve mjere su ukinute, a jedino je ostao zdravstveni doprinos od 3% koji već 13 godina plaća između 26.000 – 35.000 umirovljenika, čimi se godišnje prikupi oko 70 milijuna kuna, što je manje od 1% dubioza u bolesnom zdravstvenom sustavu Hrvatske”, prisjeća se Šemper.

Ministri mu govorili: “Ukinut ćemo to iduće godine”

Cijeli život su plaćali visoke doprinose, a država im od mirovine uzima tri posto za zdravstveno

Šemper je kao saborski zastupnik dva puta ministrima zdravstva postavljao pitanje o tom izmišljenom i nikad ukinitom doprinosu, jednom Rajku Ostojiću (2014.) i jednom Siniši Vargi (2015.) godine. I jedan i drugi ministar su mu poručili kako dodatni umirovljenički doprinos zbog krize ne može ukinuti “jer je prihod ukalkuliran u državnom proračunu, ali da će se ukinuti sljedeće godine.”

Međutim, SDP je te iduće godine izgubio izbore, a nova vlast je zadržala krizni porez. Šemper se po ovom pitanju obratio i Ustavnom sudu koji je odgovorio da “plaćanje ovog doprinosa ne ugrožava životni standard tih umirovljenika.”

Istina je, oni imaju nešto veće mirovine, ali su tijekom čitavog radnog vijeka plaćali zdravstvene doprinose kako bi ga mogli koristiti u starosti i bolesti, ali im se ta usluga planira valjda doživotno naplaćivati.

“Prijedlog: da se konačno ovaj doprinos nakon 13 godina primjene ukine jer derogira i nepoštuje institut “stečenog prava” prema rješenju o mirovini”, predlaže Šemper.

Šemperova ‘Aktualna problematika mirovinskog sustava’:

dodatni doprinos za zdravstveno doprinos HSU jadranka kosor krizni porez Željko Šemper