HSU o usklađivanju: Ovo smo još 2003. dogovorili sa Sanaderom, nije se nikad realiziralo

Josip Mihaljević
5. listopada 2021.
Novosti
A- A+

Hrvatska stranka umirovljenika objavila je treći nastavak “Aktualne problematike mirovinskog sustava”. Ovoga puta je fokus na formuli usklađivanja mirovina. Jesu li zakonske promjene iz 1999. godine gurnule buduće umirovljenike u siromaštvo?

semper

Foto: Željko Šemper | hsu.hr

U trećem dijelu HSU-ove “Aktualne problematike mirovinskog sustava” autor Željko Šemper, bivši saborski zastupnik, bavi se formulom usklađivanja mirovina.

Cilj formule je održati relativnu vrijednost mirovine, događa se dva puta godišnje i radi se o zakonskoj obvezi države. Mirovine se usklađuju s dva faktora – rastom bruto plaća svih zaposlenih i rastom potrošačkih cijena.

semper
Šemper: 'Potrebno je donijeti Zakon o nasljeđivanju dijela mirovine preminulog partnera'

“Usklađivanje mirovine je zaštitni mehanizam u slučaju povećanja ukupnih potrošačkih cijena, odnosno rasta inflacije koja pomalo “gricka” dio mirovine. Formula usklađivanja mirovina trebala bi osigurati poboljšanje životnog standarda umirovljenika u skladu s kretanjem svih parametara kojima se mjeri i poboljšava životni standard svih građana”, piše Šemper.

Navodi kako su se mirovine do kraja 1998. godine usklađivale samo s rastom plaća, a nakon mirovinske reforme ubačen je i parametar potrošačkih cijena.

“Ta korekcija direktno je utjecala u zadnjih 20 godina na sve veću razliku između prosječnih mirovina i prosječnih plaća, pa je taj udjel mirovina u plaći pao na ispod 37 posto”, navodi Šemper.

I HSU i umirovljeničke udruge godinama ukazuju na taj problem i Vladi predlažu usklađivanje prema samo jednom (većem) parametru kako bi se zaustavio daljnji pad mirovina u odnosu na plaće.

Nikad realizirani dogovor sa Sanaderom

Šemper otkriva kako je HSU još 2003. godine kao koalicijski partner imao sporazum između tadašnjeg premijera Ive Sanadera i Vladimira Jordana, tadašnjeg predsjednika HSU-a o trećem, vanrednom usklađivanju mirovina, koje bi pratilo rast BDP-a.

“To nikada nije realizirano, jer je Sanader umjesto tri zastupnika HSU-a našao sedam “žetončića” iz HSP-a”, piše Šemper.

Foto: hsu.hr

Na tablici je prikazano kretanje plaća, mirovina, udio mirovine u plaći udio mirovina u BDP-u od 2015. do 2020. godine.

Kao što vidimo, prosječna neto plaća je od kraja 2015. do kraja 2020. narasla s 5.777 na 6.999 kuna. To je rast od 21,15 posto.

Prosječna mirovina je u istom razdoblju rasla s 2.238 na 2.566 kuna, odnosno samo 14.65 posto. Udio rashoda za mirovine u BDP-u od 11,34% za 2020. je posljedica pada BDP-a s 400 u 2019. na 370 mlrd kn u 2020.

Sve se to očituje u opadanju prosječne mirovine u prosječnoj plaći koje godinama sve više tone.

HSU o usklađivanju: Ovo smo još 2003. dogovorili sa Sanaderom, nije se nikad realiziralo
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap