HSU o usklađivanju: Ovo smo još 2003. dogovorili sa Sanaderom, nije se nikad realiziralo

Hrvatska stranka umirovljenika objavila je treći nastavak “Aktualne problematike mirovinskog sustava”. Ovoga puta je fokus na formuli usklađivanja mirovina. Jesu li zakonske promjene iz 1999. godine gurnule buduće umirovljenike u siromaštvo?

U trećem dijelu HSU-ove “Aktualne problematike mirovinskog sustava” autor Željko Šemper, bivši saborski zastupnik, bavi se formulom usklađivanja mirovina.

Cilj formule je održati relativnu vrijednost mirovine, događa se dva puta godišnje i radi se o zakonskoj obvezi države. Mirovine se usklađuju s dva faktora – rastom bruto plaća svih zaposlenih i rastom potrošačkih cijena.

“Usklađivanje mirovine je zaštitni mehanizam u slučaju povećanja ukupnih potrošačkih cijena, odnosno rasta inflacije koja pomalo “gricka” dio mirovine. Formula usklađivanja mirovina trebala bi osigurati poboljšanje životnog standarda umirovljenika u skladu s kretanjem svih parametara kojima se mjeri i poboljšava životni standard svih građana”, piše Šemper.

Navodi kako su se mirovine do kraja 1998. godine usklađivale samo s rastom plaća, a nakon mirovinske reforme ubačen je i parametar potrošačkih cijena.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Ta korekcija direktno je utjecala u zadnjih 20 godina na sve veću razliku između prosječnih mirovina i prosječnih plaća, pa je taj udjel mirovina u plaći pao na ispod 37 posto”, navodi Šemper.

I HSU i umirovljeničke udruge godinama ukazuju na taj problem i Vladi predlažu usklađivanje prema samo jednom (većem) parametru kako bi se zaustavio daljnji pad mirovina u odnosu na plaće.

Nikad realizirani dogovor sa Sanaderom

Šemper otkriva kako je HSU još 2003. godine kao koalicijski partner imao sporazum između tadašnjeg premijera Ive Sanadera i Vladimira Jordana, tadašnjeg predsjednika HSU-a o trećem, vanrednom usklađivanju mirovina, koje bi pratilo rast BDP-a.

“To nikada nije realizirano, jer je Sanader umjesto tri zastupnika HSU-a našao sedam “žetončića” iz HSP-a”, piše Šemper.

Na tablici je prikazano kretanje plaća, mirovina, udio mirovine u plaći udio mirovina u BDP-u od 2015. do 2020. godine.

Kao što vidimo, prosječna neto plaća je od kraja 2015. do kraja 2020. narasla s 5.777 na 6.999 kuna. To je rast od 21,15 posto.

Prosječna mirovina je u istom razdoblju rasla s 2.238 na 2.566 kuna, odnosno samo 14.65 posto. Udio rashoda za mirovine u BDP-u od 11,34% za 2020. je posljedica pada BDP-a s 400 u 2019. na 370 mlrd kn u 2020.

Sve se to očituje u opadanju prosječne mirovine u prosječnoj plaći koje godinama sve više tone.

• Šemper o razlici u mirovinama između novih i starih umirovljenika (I. dio)
• Šemper o nepravdi kod obiteljskih mirovina (II. dio)