HSU-ov Željko Šemper objavio prvi dio "aktualne problematike mirovinskog sustava Hrvatske"

Bivši saborski zastupnik Željko Šemper (HSU) objavio je danas prvi dio aktualne problematike mirovinskog sustava Hrvatske. U prvom dijelu se analizira zašto postoji velika razlika između starih i novih umirovljenika.

Bivši saborski zastupnik, vrhunski poznavatelj mirovinskog sustava, a danas član Predsjedništva Hrvatske stranke umirovljenika napravio je analizu problematike mirovinskog sustava koju će HSU u nekoliko nastavaka objaviti na svojim stranicama.

Prvi dio analizira prevelike razlike između mirovina starih i novih umirovljenika.

“U prvih 10 godina hrvatske države zabilježen je katastrofalni pad omjera osiguranika i umirovljenika od 3:1 na 1,5:1.

Izgubljeno je 500 tisuća radnih mjesta, od tog broja 300 tisuća završilo je u prijevremenoj ili invalidskoj mirovini, a 200 tisuća završilo je na burzi rada. Od 1. siječnja 1999. slijedi mirovinska reforma uz novi Zakon o mirovinskom osiguranju s niz nepravednih odredbi na štetu budućih umirovljenika, što je za posljedicu već niz godina ima prevelike razlike između umirovljenih do 1998. i nakon 1. siječnja 1999. godine”, započinje Šemper.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Četiri razloga zašto su mirovine novih umirovljenika manje

Šemper je identificirao četiri osnovna uzroka zašto je tomu tako:

1. obračunsko razdoblje –  od 1999. do 2009. svake godine povećavalo se po tri godine, a od 2009. u izračun mirovine ulazi cijeli radni vijek, što je za isti staž i istu plaću dovelo do velikih međusobnih razlika u mirovinama novih umirovljenika. Zbog toga je HSU uz potporu MUH-a i SUH-a u srpnju 2007. uspio izboriti dodatak od 4-27% za nove umirovljenike, čime se razlika (2006./2007.) prema starim umirovljenicima smanjila s 35% na 26%, a sada iznosi 17%.
2. penalizacija prijevremenih mirovina – do kraja 1998. godine iznosila je 6,65%, a povećana je od 1.1.1999. na 18%, pa 2001. dodatno na 20,4%. HSU je 2007. uspio postotak smanjiti na maksimalnih 9%, da bi ga dolaskom krize premijerka Kosor natrag vratila na 20,4%, a 2018. je nakon referenduma „67 je previše“ završio na 12%.
3. pogrešno izračunata prva aktualna vrijednost mirovine (AVM) od 35,16 kn – AVM je jedan od najvažnijih financijskih parametara u izračunu svake mirovine. U izračun prve AVM nije ušao dodatak „100 kn+6%“ koji je u isplati bio od 1.11.1998. i nije bio sastavni dio mirovine 31.12.1998. Taj dodatak je bio naknada štete starim umirovljenicima prema Odluci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. zbog nezakonitog usklađivanja mirovina od 1993.-1998. Zbog takvog nezakonitog usklađivanja mirovina dostignuta razina mirovina na dan 31.12.1998. bila je značajno niža, a to je bila osnovica za izračun prve AVM 1.1.1999.
4. “novi“ umirovljenici imaju manje mirovine za 426 kuna, a imaju duži staž za 2,5 godine.
   Na moj prijedlog na sjednici NV o implementaciji dodatka „100 kn+6%“ za „nove“ umirovljenike, HZMO je svojom projekcijom to pretvorio u povećanje mirovina od 10,5%.
   Implementacija dodatka kroz postotak od 10,5% za 894.337 „novih“ umirovljenika godišnje bi iznosila oko 2,3 milijarde kuna, a od 1999. nastala šteta iznosi oko 28 milijardi kuna.