Obiteljski domovi do ožujka moraju uvesti sustav za dojavu požara, ali nisu to napravili. Evo zašto!

Proces transformacije petstotinjak obiteljskih domova, u kojima je smješteno oko sedam tisuća starijih osoba, na tankom je ledu. Uvjete poslovanja država im je postrožila već dvaput u posljednje dvije godine, no neki se tih pravila, koja zahtijevaju znatno veće troškove i ulaganja, ne pridržavaju što pogoduje – ilegalnom radu. Oni koji rade po pravilima struke, u iščekivanju su novog pravilnika, što znači i nove investicije… Predsjednica udruge Starka, Sabina Angelina Latin za Mirovina.hr upozorava da se prilikom pisanja novih pravila mora voditi računa o korisnicima, jer prostora za povećanje cijene smještaja – više nema.

Nakon što je država u dva navrata posljednje dvije godine postrožila uvjete poslovanja obiteljskih domova, razina tehničke skrbi o starijim osobama dovedena je na pristojnu razinu. No, novih se pravila ne pridržavaju svi, a piše se već novi pravilnik. Sve stroži uvjeti pogoduju cvjetanju “ilegale”, a onima koji posluju po pravilima struke zbog novih troškova, uz već postojeću inflaciju i poskupljenja, skrb o starijima dovode na rub isplativosti.

Sve će to na kraju morati platiti korisnici kroz sve veću cijenu smještaja, koja je već sada oko 5.000 kuna u prosjeku pa za povećanje prostora više nema. U konačnici, na papiru može pisati svašta, ali država učestalo mora provjeravati pridržavaju li se domovi svih pravila. Uz redovne nadzore, važna je i edukacija, jer skrb o starijima ne čine samo tehnički uvjeti, nego i odnos prema ljudima.

Mnogi se domovi ne pridržavaju ni postojećih pravila

U iščekivanju novog zakonskog okvira za poslovanje obiteljskih domova razgovarali smo s predsjednicom udruge Starka, Sabinom Angelinom Latin. Novi Zakon o socijalnoj skrbi je donesen, iz njega je jasno da obiteljski domovi idu u transformaciju, ali na iglama se čeka što će država propisati novim pravilnikom koji bi trebao biti donesen kroz narednih šest mjeseci.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dosadašnjim izmjenama domovi do 20 korisnika već sada trebaju imati tri njegovatelja i jednu medicinsku sestru te na osam sati tjedno fizioterapeuta i socijalnog radnika. No, mnogi nemaju toliko zaposlenih i nitko ih zbog toga uglavnom ne kažnjava, premda su podaci o broju zaposlenih dostupni. Isto tako, pojačani inspekcijski nadzori na petstotinjak takvih ustanova sa oko 7.000 korisnika i dalje ne mogu sve redovno pokriti.

Tko se drži pravilnika, kaže Latin, već sada nudi izuzetno dobru skrb i njegu, često puta bolju nego u javnim domovima. No, medicinskih sestara na tržištu rada nema, što onda mnogi koriste kao izgovor da ih ne zaposle.

Tražili odgodu za uvođenje sustava za dojavu požara

Do ožujka, dakle još svega dva tjedna, obiteljski domovi imaju rok da uvedu sustav za dojavu požara. Investicija je oko 50.000 kuna i više. Većina to još uvijek nije napravila, nadajući se da će dobiti zatraženu odgodu Aladrovićeva ministarstva. Razlog? Ne žele investirati dok još ne znaju koji će im se dodatni tehnički uvjeti nametnuti budućim pravilnikom. Ako zaključe da im je sve zajedno preskupo i neisplativo, radije će staviti ključ u bravu. Primjerice, ako im država propiše da moraju imati zasebne prostorije za fizikalnu terapiju ili pak još više zaposlenih, poslovanje će im postati neisplativo. Ili će morati investirati u nadogradnju objekta ili će postojeće sobe prenamijeniti za osoblje i pojedine usluge, čime gube korisnike, a time i prihod.

Smještaj u javnim domovima za starije poskupio 50 posto: Evo kolike su cijene sada!

“Radi toga smo tražili i obećali su odgodu usklađivanja s postojećim Pravilnikom, prije svega radi ugradnje vatrodojavnog sustava. Vatrodojava jest korisna i apsolutno poželjna, svatko bi to rado imao, ali je investicija, nije običan trošak. Rok za ugradnju je pri kraju, ali većina je još nema. Nitko nije spreman ulaziti u investicije ili dizati kredite ako ne zna što će biti sutra.

U ministarstvu su obećali osiguranje financijskih instrumenata kojima će se troškovi transformacije i investicijska ulaganja pokriti, ali i te rate kredita će biti utkane u krajnju cijenu i platit će korisnici. A krajnja cijena smještaja je jedan od najvažnijih faktora” – kaže Sabina Angelina Latin.

Objekt može imati i bazen, a da se u njemu nitko ne kupa

Latin slikovito pojašnjava sukus stvari, da država može pripisati da dom mora imati i bazan, a da se na kraju u tom bazenu nitko ne kupa. Nadzor poslovanja domova i edukacija vlasnika i osoblja su ključ, a ne dizanje troškova i posljedično tomu rast cijene smještaja.

Domovi za starije dižu cijene smještaja: "Ljudi bježe u jeftine ilegalne domove"

“U donošenju novog Pravilnika, iskreno se nadamo i zahtijevamo da se prije svega vodi računa o samim korisnicima, o njihovoj platežnoj moći. Oni su ti koji plaćaju, rashodi privatnih domova nisu subvencionirani javnim novcem. Vidjeli smo neki dan u emisiji Potjera zašto su ljudi u ilegalnom smještaju – zato što si ne mogu priuštiti više. Na to upozoravamo. Papir će podnijeti sve, možete napisati što god tko hoće, ali to sve u konačnici netko mora moći platiti. Naši stariji ne mogu” – kaže predsjednica Starke.

Ljudi si smještaj neće moći priuštiti

Novim poskupljenjima uslijed inflacije i rasta cijena, ističe, dosegli su prihvatljivu granicu cijene smještaja i svaki novi namet u smislu povećanja prostora, opreme, stručnog kadra kojeg na tržištu ionako nema – ne vodi na dobro. Ljudi si smještaj u domu neće moći priuštiti, a to dovodi u pitanje sam opstanak doma.

Za vlasnike obiteljskih domova je zapravo još sve nepoznanica. Dok nema novog Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima, nitko ne zna što ga čeka. Ne zna se koliko će ta transformacija koštati. Koštat će sama promjena pravnog oblika, ne zna se koliko će novi uvjeti tražiti investicija i prilagodbi prostora, hoće li biti novog povećanja koeficijenata kadra…

Dakle, i vlasnicima postojećih obiteljskih domova i njihovim korisnicima ostaje – čekati, zaključuje Latin.