Usklađivanje mirovina svaka tri mjeseca: Šemper argumentira zašto je to potrebno

Bivši saborski zastupnik Željko Šemper veteran je tema iz mirovinskog sustava, a u nekolicini posljednjih javnih nastupa zagovara kvartalno usklađivanje mirovina. Glavna briga mu je galopirajuća inflacija, a iako ovakvom metodom umirovljenici ne bi dobili više novca, dobili bi ga puno ranije i potencijalno – prije nego što mu inflacija nagrize vrijednost.

Niti jedan od jučerašnja četiri gosta u HRT-ovom ‘Otvorenom’, a razgovarali su o usklađivanju mirovina, nisu vidjela neku naročitu svrhu kvartalnog usklađivanja mirovina. Dapače, činilo im se kao da bi to samo izazvalo dodatnog posla za sustav. Ideju o kvartalnom usklađivanju mirovina  u javnom prostoru progurao je bivši saborski zastupnik Željko Šemper (HSU) kojeg smo zamolili da nam objasni koja bi bila prednost takvog usklađivanja u odnosu na sadašnji, polugodišnji model usklađivanja mirovina.

Važno je napomenuti da bi se po Šemperovom modelu mirovine usklađivale svaka tri mjeseca, ali u nominalnom iznosu umirovljenici ne bi dobili veće iznose nego što ih dobiju sada. Jednostavno bi se sadašnja usklađivanja, koja imamo dva puta godišnje, razlomila na dva dijela, i ukupni efekt bio bi isti.

Međutim, kako Šemper ističe, kod usklađivanja nije važno gledati koliko se novca dobije, nego i kada ga se dobije.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Svrha usklađivanja mirovina je održati realnu vrijednost mirovina u skladu s rastom plaća i rastom potrošačkih cijena – ali to je samo djelomično, što je utvrdio i Ustavni sud RH.

Inflacija neumorno divlja poput plime: u siječnju 5,7%, u veljači 6,3%, u ožujku 7,3% i sada u travnju 9,6% i neće tako brzo stati. Efekte usklađivanja, odnosno nominalan rast mirovina, umirovljenici dobivaju s velikim zaostatkom od 8 ili 9 mjeseci. Za sva ova divljanja cijena u prva tri mjeseca efekte usklađivanja umirovljenici će na svojoj mirovini osjetiti tek u rujnu kada im na račun sjedne uvećani iznos mirovine”, objašnjava Šemper.

Dakle, cijene oko nas divljaju, a moguće je da će nastaviti rasti, a trenutačni model će vam razliku nastalu zbog inflacija isplatiti tek u rujnu. Do tada možda dođe i do dodatnog poskupljenja pa ćete u rujnu s istom količinom novca kao danas moći kupiti manje stvari. Šemper dodaje kako većina umirovljenika rasteže mirovinu od dana kada ju prime do sljedeće isplate. Na tekućem računu nema rezervi i svaka kuna, koliko god ranije došla, bila bi mudro iskorištena:

“Kada bismo imali kvartalno usklađivanje, umirovljenici bi isplatu uvećanih mirovina dobili već u lipnju. Naravno da iznos usklađivanja za sudionike u emisiji Otvoreno ne predstavlja problem, ali za svakog umirovljenika u najnižoj mirovini (275 tisuća korisnika koji prosječno primaju 1.830 kuna), u obiteljskoj (213 tisuća korisnika s prosječnom mirovinom od 2.185 kuna) ili u invalidskoj mirovini (100 tisuća korisnika s mirovinom od 2.185 kuna) ranija isplata usklađivanja nije baš zenamariva!

To je svrha i glavni cilj prijedloga kvartalnog usklađivanja, da mirovina brže prati inflaciju, a ne s odmakom od devet mjeseci!”, zaključuje Šemper.