Težak udarac za nove umirovljenike: Izmjenama ZOR-a ukida se otpremnina za one sa 65 godina starosti?

Izmjene i dopune Zakona o radu donose i jednu bitnu promjenu u isplati otpremnina. Ako prođu javno savjetovanje i izglasavanje u Saboru, radnici s navršenih 65 godina života i 15 godina staža ostali bi bez prava na otpremninu.

Izmjene i dopune Zakona o radu izazvale su veliku buru u javnosti i prije nego što su puštene u javno savjetovanje. Pobunile su se sve strane; sindikati, poslodavci, ali i Vlada koja se čudila zašto se ovi bune. U moru spornih odredbi svima je promaknula jedna vrlo važna promjena. Izmjenama i dopunama predviđena je i promjena u članku 126. ZOR-a, točnije u njegovom drugom stavku koji propisuje kome, unatoč kriterijima, ne pripada otpremnina.

-Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, stoji u izmjeni toga stavka.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Naravno, novost je to da pravo na otpremninu više ne bi imali radnici koji imaju 65 godina života i 15 godina staža, što su sada minimalni kriteriji za odlazak u mirovinu. Primijetila je to i nekolicina komentatora, koja je zatražila da se sporni članak o otpremninama uopće ne mijenja.

-Ne postoji apsolutno nikakav razlog zašto bi Zakon izrijekom definirao da pravo na otpremninu ne ostvaruje radnik koji u trenutku otkazivanja ima 65 godina te zašto ne ostaviti poslodavcu mogućnost da ipak isplati otpremninu u takvim slučajevima, ustvrdila je komentatorica Darinka Klarić, čiji je komentar uklonjen s e-Savjetovanja.

Na gubitku i radnici i država

Dodaje da bi se ovakvim potezom država odrekla poreza i doprinosa na otpremnine koje, podsjetimo, ne smiju biti manje od jedne trećine prosječne plaće u protekla tri mjeseca, ali ni veće od šest prosječnih plaća ostvarenih u zadnja tri mjeseca rada, osim ako kolektivnim ugovorom ili drugim dokumentima nije drugačije određeno.

-Navedeno rješenje za radnike nepovoljno, za državu izričito štetno, a za poslodavce ne predstavlja nikakvu novost, jer i prema sadašnjem zakonu nisu obvezni isplatiti otpremninu u trenutku kad radni odnos prestaje radniku s navršenih 65 godina, prenosi Lider komentar Darinke Klarić.

Doduše, zakonskim izmjenama poslodavci ne bi trebali biti dužni “potjerati” radnika u mirovinu, već mu, u dogovoru s njim, omogućiti da radi još neko vrijeme, što je također izazvalo burne polemike.

-Radnici s navršenih 65 godina jedna od ekonomski najugroženijih kategorija stanovništva. Otpremnina koju dobiju služi im kao mala pomoć za ublažavanje prelaska s plaće na mirovinu. Umirovljenje je za većinu radnika veliki udarac na njihov standard, jer male mirovine im ne omogućuju pokriće osnovnih životnih troškova. U velikom postotku ova dobna kategorija radnika je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, ustvrdila je Zoja Radić te savjetovala predlagatelju, odnosno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da ne mijenja već postojeću odredbu ZOR-a.

Poticanje duljeg ostanka u radnom odnosu

A mi smo upitali Ministarstvo koji je razlog, odnosno motiv, prijedloga da se radnicima sa 65 godina starosti i 15 godina staža uskrati pravo na otpremninu. Iz Ministarstva su poručili da je svrha te izmjene “stvaranje zakonskih mjera i uvjeta koji će poticati poslodavce da zadrže radnike u radnom odnosu i to, uvažavajući interese poslodavca s jedne strane, a jednako tako uvažavajući i interes radnika, za nastavljanjem njihova rada koji će utjecati i na mogućnost zarade i na povoljniju visinu buduće mirovine.”

– Svrha otkaznog roka je određena zaštita radnika u razdoblju pronalaženja novoga posla (dodatno razdoblje trajanja radnog odnosa nakon uručenja otkaza ugovora o radu uz pravo na plaću), a kada je riječ o radniku koji već ima pravo na starosnu mirovinu, takva zaštita je ostvarena i nije potrebna u istome intenzitetu kao i mlađem radniku koji se nalazi u tome položaju i nema pravo na mirovinu. Isto se odnosi i na stjecanje prava na otpremninu, jer je otpremnina sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu, a radnik koji ima pravo na starosnu mirovinu zaštitu već ostvaruje u okviru sustava mirovinskog osiguranja, objasnili su iz resornog ministarstva.

Dodaju kako postojeće zakonske odredbe da poslodavac mora osigurati otkazni rok, otpremninu i naknadu za eventualnu privremenu radnu nesposobnost radnicima koji su navršili 65 godina i jedan dan starosti nisu poticajni za poslodavce. Ističu i da je cilj ovih izmjena osigurati dulji ostanak radnika u svijetu rada zbog nedostatka radne snage u pojedinim sektorima. Ipak, dodaju i da je ostavljena mogućnost drugačijeg dogovora između radnika koji je navršio 65 godina i poslodavca, pri čemu se vjerojatno misli na rad uz mirovinu.

– Slijedom navedenih okolnosti i razloga, očekuje se da će se predloženom zakonskom promjenom potaknuti poslodavce da zadržavaju starije radnike u radnom odnosu te da će se omogućiti ostvarivanje interesa radnika za nastavljanjem rada u radnom odnosu, osobito onih koji rade u punom radnom vremenu (dakle, ne samo umirovljenika koji i sada mogu raditi do polovice punog radnog vremena), čime će se ostvariti pozitivni socijalni i financijski učinci, kao što su učinci povećanje prosječno ostvarenog mirovinskog staža u Republici Hrvatskoj, fiskalni učinci te učinci na makroekonomskoj razini (osobito pokazatelji zaposlenosti, dohotka i potrošnje), zaključuju u MROSP-u.