U 2020. godini je u Europskoj uniji bačeno 57 milijuna tona hrane: Hrvatska među najgorima

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan na svojoj je stranici objavila podatke Eurostata o prvom službenom istraživanju o bacanju hrane u Europskoj uniji. Rezultati su poražavajući, točnije u 2020. je godini u EU bačeno 57 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj je bačeno 286.379  tona te se nalazi na drugom mjestu po bačenoj hrani, odmah iza Slovenije.

Radi se o jako velikim brojkama, a ovo je prvi puta da su doneseni službeni rezultati. Pokazalo se i kako se na europskoj razini 55 posto hrane baci u kućanstvima, 18 posto u preradi, 11 posto kod proizvodnje, devet posto u ugostiteljstvu i sedam posto u prodaji i distribuciji.

Svaki kilogram bačene hrane je previše

Biljana Borzan kaže kako su ove brojke ogromne, ali i kako je dobro što sada postoji službena polazišna točka za smanjenje količina bačene hrane, a EU bi do 2030. godine trebala prepoloviti navedene količine.

– Dokle god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi – rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, na primjer olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o vrijednosti hrane te učiniti rokove trajanja hrane razumljivijima za građane, napisala je Borzan.

Iz Eurostata poručuju kako ovo mjerenje bacanja hrane ima važnu ulogu u donošenju strategija kojima će se smanjiti bacanje hrane. Smanjenje bacanja hrane može biti od pomoći farmerima, tvrtkama i krajnjim kupcima kako bi uštedjeli novce, a jednako tako će utjecati i na smanjenje proizvodnje, transporta, prerade i potrošnje hrane, a bitno će se smanjiti i troškovi proizvodnje. Ovo je posebno značajno jer statistički podaci za kolovoz pokazuju kako su cijene porasle za 12,3 posto u odnosu na isti mjesec lani te za 0,1 posto u odnosu na srpanj. Od početka godine su, pak, porasle za 7,8 posto, o čemu više možete vidjeti ovdje. Jednako tako, u rujnu su cijene nastavile rasti, a najviše su rasle cijene ulja i masti, a iza njih sira, mlijeka i mliječnih proizvoda, o čemu možete pročitati ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu