Ipak se kreće: Radna skupina brusi posljednje detalje novih odredbi oko ugovora o uzdržavanju

Dugogodišnji zahtjevi umirovljeničkih udruga mogli bi biti uslišani izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima koje su ušle u saborsku proceduru. Njima HSU traži ukidanje ugovora o dosmrtnom i strogo reguliranje ugovora o doživotnom uzdržavanju. Silvano Hrelja potvrdio nam je da se bruse neki detalji te kako bi nove odredbe kroz dva čitanja trebale biti vrlo skoro na izglasavanju u Saboru.

Umirovljeničke udruge i Ured pučke pravobraniteljice već godinama upozoravaju na štetnost ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, koji čine mnogo štete osobama koje bi trebale biti uzdržavane. Hrvatska stranka umirovljenika je još u svibnju 2021. poslala prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima, kojima bi regulirala čitavu proceduru sklapanja ugovora o doživotnom, dok bi ugovore o dosmrtnom uzdržavanju ukinula.

Navode kako je kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju praksa pokazala da “sudionici nisu ravnopravni, motivi nisu moralni, a posljedice nisu društveno prihvatljive.” Navode i policijsku statistiku koja potvrđuje da su starije osobe često žrtve raznih kaznenih djela te da u manjoj mjeri razumiju razliku između doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja.

Konkretni prijedlozi

Stoga predlažu ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te strogo reguliranje sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, na način da prije sklapanja Centar za socijalnu skrb izradi socijalnu anamnezu koja će biti temelj za odluku treba li sklopiti takav ugovor. Nakon što ugovor bude sklopljen, bit će naveden u javno dostupnom registru ugovora kojeg bi trebala voditi Hrvatska javnobilježnička komora. Davatelji uzdržavanja prilikom sklapanja trebaju dokazati da nisu kažnjavani i da imaju najviše dva sklopljena ugovora o uzdržavanju.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– To je suština tih promjena, mislim da za sve ovo imamo zeleno svjetlo, kao što imamo i zeleno svjetlo da raskid ugovora o doživotnom ili dosmrtnom, koji god to bio jer su to tzv. ugovori s imenom, bude u parničnom postupku tretiran kao hitni postupak zbog dobi jedne strane u postupku. To su putevi koji nemaju barijera. Ključno je pitanje što ćemo svi zajedno odlučiti. Hoćemo li imati totalno ukinuće ovog omraženog instituta (ugovor o dosmrtnom uzdržavanju op.a.) koji je u funkciji nekretninskog biznisa ili će se još nešto regulirati. Ja taj prijedlog zakona ne povlačim dok ne iznjedrimo novi i još kvalitetniji, poručio je saborski zastupnik HSU-a i autor prijedloga, Silvano Hrelja.

Peglanje završnih detalja

Otkrio nam je i još jednu važnu informaciju. Nakon više od godinu dana čekanja, njegov bi prijedlog uskoro mogao ići na glasanje. Radna skupina, sastavljena od članova akademske zajednice, ljudi iz Ureda pučke pravobraniteljice, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva pravosuđa te umirovljeničkih udruga i mnogih drugih sudionika do kraja ove godine bi se trebala još dvaput sastati, a Hrelja očekuje da će se na tim sastancima iznjedriti i konačan prijedlog izmjena i dopuna, koje bi onda kroz dva čitanja trebale biti na glasanju u Saboru.

– Bitno je definirati proceduru gdje i kako se ugovori s imenom moraju provoditi i da se ta materija može rješavati samo tim ugovorima dok su ostali nevažeći. Bitno je da se taj proces napravi transparentnijim kod jedne institucije, a ne da se sporazum napraviti na listu papira i da svaki nadripisar može sklapati te ugovore. To mora imati određenu proceduru, naglasio je zastupnik HSU-a.

Inozemna iskustva

Istaknuo je kako će se pri donošenju konačne odluke voditi i iskustvima iz inozemstva. Pritom je naveo model koji postoji u Sloveniji i Mađarskoj, a koji također podrazumijeva dva ugovora – o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti.

– Ugovor o doživotnoj renti podrazumijeva plaćanje neke usluge ili davanje novca u određenom iznosu doživotno, a što će čovjek raditi s tim je druga stvar. Ugovor o doživotnom uzdržavanju je sličan našemu, objasnio je Hrelja.

Nije to jedini njegov prijedlog izmjena i dopuna zakona, ali je prvi o kojemu će se odlučivati. Zastupnik je istaknuo kako će se zalagati za rješavanje jednog po jednog pitanja te tako očekuje da bi se sljedeće godine moglo raspravljati i o snižavanju ili potpunom ukidanju TV pretplate za starije osobe, ali i o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje ovoga puta nisu bile uvrštene.