Financijska pismenost Hrvata: Stariji građani ne znaju najbolje s novcem, a nije im baš jasna ni dobrovoljna štednja

Hanfa je provela istraživanje tijekom 2022. godine u koje je bilo uključeno tisuću osoba koje su ili pred mirovinom ili u mirovini, odnosno uključene su osobe od 50 do 65 godina. Naglasak je stavljen na mirovinsku pismenost, a mjerene su tri komponente financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. Rezultati su pokazali kako je financijska pismenost Hrvata na nezavidnoj razini.

Istraživanje je provedeno prema metodologiji Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD) uz prilagodbu i izmjene s naglaskom na područje financijskih usluga, posebno mirovinske štednje. Pokazalo se kako je ukupna financijska pismenost Hrvata u dobi od 50 do 65 godina iznosila 12,2 od maksimalnih 20 bodova, što nije loše, ali nije ni najbolje.

Čak 41 posto umirovljenika se oslanja na pomoć obitelji

Prema ispitivanju OECD-a iz 2019. godine Hrvati su pokazali kako barataju poznavanjem financijskih pojmova i usluga (71 posto), ali s druge strane su pokazali kako se loše financijski ponašaju (62 posto), dok je najslabiji rezultat bio vidljiv u odnosu prema novcu (40 posto). Čak 44 posto ispitanika je tada otkrilo kako ne bi moglo pokriti nenadani trošak u visini mjesečnog primanja. Na ove brojke bitno utječe i način života, kao i okolnosti i financijsko stanje pojedinca.

Prema novom istraživanju koje je Hanfa provela 2022. godine, otkriveno je kako je 35 posto ispitanika u dobi od 50 do 65 godina umirovljeno, dok samo manji dio u mirovini ostvaruju neki dodatni prihod izvan sustava obaveznog mirovinskog osiguranja. Ovdje se u najvećoj mjeri radi o radu na pola radnog vremena koji je vrlo popularan kod umirovljenika, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. siječnja je na pola radnog vremena radilo ukupno 23.365 umirovljenika. Samo 5 posto umirovljenika se oslanja na dobrovoljnu mirovinsku štednju, dok se čak 41 posto umirovljenika mora financijski dodatno oslanjati na svoju obitelj.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Životno osiguranje ima samo 22 posto onih koji su pred mirovinu

Oni koji još nisu u mirovini, ali je tek planiraju su se izjasnili kako bi im mjesečna primanja trebala biti između 663,66 i 929,12 eura kako bi mogli imati ugodan život. Ipak, ovo je puno veći iznos od iznosa trenutačne prosječne mirovine. Točnije, prosječna starosna mirovina za siječanj iznosila je 478,69 eura, o čemu smo pisali ovdje.  Upravo iz ovoga razloga se 40 posto onih pred mirovinu odlučilo da će nastaviti raditi i kada će primati mirovinu, dok se njih 43 posto planira oslanjati na financijsku pomoć obitelji.

Istraživanje je pokazalo i kako 43 posto osoba koje planiraju mirovinu uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju. Mjesečno izvješće HANFA-e je pokazalo kako je pao broj uplata u dobrovoljni mirovinski sustav, o čemu smo pisali ovdje. Zanimljivo je i kako starije osobe najčešće koriste dopunsko ili dodatno zdravstveno osiguranje, njih 92 posto, a njih 58 posto koristi obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Životno osiguranje ima tek 22 posto ispitanika pred mirovinu i 4 posto onih koji jesu u mirovini. Nije popularna ni bankovna štednja jer starije osobe svoje novce najviše drže kod kuće.

Možda je upravo iz tog razloga čak 8 posto njih priznalo da su bili žrtvom neke financijske prevare ili da su ulagali na nagovor. Navedeno može ukazivati na to da osobe starije životne dobi ulažu veći dio ili čak i svu svoju ušteđevinu u razne oblike financijskih prijevara.