Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026

Socijalna pedagoginja Angelina Krsnik | Foto: Privatna arhiva/Canva
Psihičko zdravlje starijih osoba često se stavlja u drugi plan, ali ono je kao i za sve ostale generacije jedna od najvažnijih komponenti čovjekova života. Treba isticati koliko je dobro psihičko zdravlje važno, a zato postoji i Svjetski dan mentalnog zdravlja koji je danas i na to upozorava svake godine 10. listopada. Često se naglasak u vezi psihičkog zdravlja stavlja na mlade, dok se starije nenamjerno zaboravlja, prema riječima socijalne pedagoginje iz udruge Pragma Angeline Krsnik.
Društvo je iz dana u dan svjesnije važnosti mentalnog zdravlja zato se i obilježava ovaj Dan. Starija dob razdoblje je u kojemu se događa mnogo promjena, život kakav je osoba do tada poznavala mijenja svoj oblik te dolazi do mnogo preispitivanja i potrebe za prilagodbom. Sve to, kao i u svakoj drugoj životnoj dobi ima snažan, ponekad negativan utjecaj na mentalno zdravlje, a iz tog razloga mentalno zdravlje u starijoj dobi zaslužuje posebnu pažnju koju mu nažalost društvo ne daje, upozorila je socijalna pedagoginja Krsnik i dodala kako je uvriježeno mišljenje da je starija životna dob statična, no to je potpuno pogrešno.
– Fizičko zdravlje se svakako pogoršava kako starimo. Od rane odrasle dobi naviknuti smo na samostalno funkcioniranje, određeni ritam i uloge te smo isto tako navikli biti u punoj fizičkoj snazi. Kada zbog prirodnog procesa starenja taj element našeg čovještva krene izostajati, javljaju se emocionalne reakcije. Većinom su one normalne, očekivane i kratkog trajanja dok smo u razdoblju prilagodbe. Međutim, kod nekih se javljaju i znakovi ozbiljnijih emocionalnih teškoća, objasnila nam je pedagoginja.
Istraživanja pokazuju da jedna od četiri starije osobe ima neki od problema mentalnog zdravlja, a među njima je najčešća depresija koja pogađa oko pet posto stanovništva starijeg od 65 godina i anksioznost koja je povezana upravo sa smanjenjem tjelesnih i kognitivnih sposobnosti, kao i osjećaj zabrinutosti zbog gubitka samostalnosti i zdravlja, prema riječima socijalne pedagoginje Krsnik.
Jedno od emocionalnih stanja o kojem se ne govori toliko jest osjećaj usamljenosti. U društvu, koje nije toliko sklono pokazivanju emocija, pogotovo se to tiče starije generacije, kako je istaknula socijalna pedagoginja Krsnik, osobi je teško priznati da joj nedostaje kontakt, dodir, osjećaj da je nekome važna. Starost ne mora značiti povlačenje u osamu, a često se kod starijih osoba javlja i osjećaj da se od njih očekuje kako stare da budu manje viđeni, manje važni i manje povezani. Usamljenost može djelovati prolazno i benigno, no ako nije na vrijeme prepoznata može dovesti do depresije zato se ne treba bojati izraziti želju za razgovorom i zagrljajem, kako je istaknula Krsnik.
– Možda vam misli kažu da su ovakva stanja i osjećanja ‘normalna za vaše godine’, da su svi stariji tako ‘tihi, povučeni, nervozni’, no to je daleko od istine. Tuga, anksioznost i usamljenost koja ne prolazi nije samo ‘faza’, a gubitak interesa za život nije nešto s čime se morate pomiriti. Ako osjećate da vas sve manje toga raduje, da vam je teško ustati, da vas preplavljuje osjećaj besmisla, pokušajte ne ostati u tome sami. Razgovarajte s liječnikom, psihologom, socijalnim radnikom, terapeutom ili drugim osobama kojima vjerujete. Baš kao što bismo išli kardiologu zbog srca, tako se imamo pravo obratiti stručnjaku kad nas ‘zaboli iznutra’, poručila je socijalna pedagoginja Krsnik svim umirovljenicima povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Udruga Pragma prepoznala je zanemarenost mentalnog zdravlja kod starijih osoba pa su tako napisali i obiteljski priručnik ‘Dani koji sjaje’ koji obuhvaća sve osobe nakon 55. godine. Starije osobe često kažu da ih djeca i unuci ne dolaze posjetiti ili da ih premalo uključuju u svoje živote pa bi trebalo više raditi i na međusobnom uvažavanju i povezivanju, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026
Simptomi toplinskog udara kod starijih: Mogu biti manje izraženi, a evo koji su najčešći
Simptomi toplinskog udara su povišena tjelesna temperatura, suha koža i slabost. Dolazi i do ubrzanog disanja i rada srca, mučnine ili zbunjenosti.
17:03 9 d 30.06.2026
Gluhoslijepi pacijenti bez nužnih informacija o zdravlju: Liječnici im ne znaju pristupiti
Gluhoslijepe osobe teško dobivaju jasne informacije potrebne za odluke o zdravlju. Zdravstveni sustav zanemaruje njihove komunikacijske potrebe.
16:11 16 d 23.06.2026
Oštećenje sluha kod umirovljenika: 'Nakon 75. godine kod svake druge osobe'
Oštećeni sluh nakon 75. godine javlja se kod svake druge osobe. Staračka nagluhost češća je kod muškaraca. Povezuje se s rizikom od demencije.
10:06 17 d 22.06.2026
Istraživanje o potencijalnoj terapiji za demenciju: Lijekovi za rak poništavaju oštećenja
Istraživanje je otkrilo da dva lijeka za rak poništavaju oštećenja od Alzheimera. Računalni pristup je doveo do potencijalne kombinirane terapije.
09:43 18 d 21.06.2026
Dan moždanog udara: Neki od simptoma su nejasan govor, utrnulost i gubitak vida
Hrvatski dan moždanog udara obilježava se danas. Najčešći simptomi nastaju iznenada, a to su nejasan govor, oduzetost strane lica i slabost ruke.
09:43 18 d 21.06.2026
Prestanak pušenja smanjuje rizik od demencije: Neke bolesti taj učinak mogu poništiti
Istraživanje je pokazalo kako je prestanak pušenja u kasnijoj dobi povezan s manjim rizikom od razvoja demencije. Druge bolesti to mogu poništiti.
09:06 25 d 14.06.2026
Preživljavanje od raka je u porastu: Život i nakon dijagnoze može biti kvalitetan
Prve nedjelje u lipnju obilježava se Nacionalni dan preživjelih od raka. Skoro 40 posto preživjelih živi 10 i više godina nakon dijagnoze.
08:14 32 d 07.06.2026