Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026

Liječnik u ambulanti | Foto: Pexels
Preduge liste čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama sve su veći problem u Hrvatskoj i već neko vrijeme nema nekog pomaka po tom pitanju. Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) sada najavljuje da će uskoro pokrenuti kampanju da se zabrani dvojni rad liječnika u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.
Takva zabrana bi ojačala zdravstveni sustav jer bi kraće liste čekanja dovele do bržih dijagnoza, što znači da bi prije počelo liječenje, što bi u konačnici dovelo do smanjenja smrtnosti. Prijedlog podržava većina liječnika u javnom sustavu jer su oni ti koji moraju preuzeti dio posla i pacijenata svojih kolega koji su ‘na dvije stolice’.
SUH navodi kako je i dio liječnika koji rade isključivo u privatnom sektoru također protiv dvojnog rada jer im druge privatne ustanove čine konkurenciju. Slovenci imaju sličan zdravstveni sustav, pa tako i probleme, ali oni su u svibnju ove godine zabranili paralelni rad liječnika, s tim da prvih godinu dana traje prijelazno razdoblje.
Podaci s kraja prošle godine pokazuju da je oko 21 posto hrvatskih liječnika iz javnog zdravstva imalo dopusnicu za rad u drugoj ustanovi. No, u to ulaze i oni koji rade u više javnih ustanova, a ne i kod privatnika, prema tome ne postoje javno poznati podaci o tome koliko liječnika u Hrvatskoj radi i javno i privatno. Kako bi se smanjile liste čekanja bivši ministar rada Mirando Mrsić predložio je, osim ukidanja dvojnog rada liječnika, da se pretrage u bolnicama odvijaju popodne ili noću. Više o tome pisali smo ovdje.
Hrvatska liječnička komora (HLK) podržava da se liječnicima dopusti paralelan rad, jer navode da bi potpunom zabranom većina tih stručnjaka prešla kod privatnika ili odselila u inozemstvo zbog većih plaća. Liječnici ipak ne prelaze potpuno kod privatnika zbog sigurnih plaća u javnom sustavu koja s dežurstvima mogu doseći od 5.000 do 8.000 eura u ekstremnijim slučajevima. Zanimljiva je i činjenica da je protok pacijenata tih liječnika posebno spor kad rade u javnoj ustanovi, a kao privatnici pokazuju izrazitu efikasnost i obrade veći broj pacijenata u kraćem vremenu.
– U jednoj oftalmološkoj ambulanti napravi se 18 pregleda za puno radno vrijeme, u drugoj četiri, a u privatnoj 24 pregleda. Ministrica najavljuje do kraja ove godine priključenje svih privatnih zdravstvenih ustanova na CEZIH, čime će se dobiti u uvid efikasnost liječnika kada rade u javnoj i privatnoj ustanovi, dakle koliko obrade pacijenata po ustanovi, a navodi se i da će se vidjeti koliko pacijenata se iz javnog sustava odlijeva u privatni, navodi iz SUH-a i dodaju da nema govora o tome kakve će biti sankcije ako se tako nešto utvrdi.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić još je krajem prošle godine najavljivala novi pravilnik o dopunskom radu liječnika, koji bi uveo stroža mjerila za paralelan rad u javnom i privatnom sektoru, ali dokument ni nakon brojnih najava nije donesen. Prema najavljenom modelu, za čekanja dulja od 150 dana liječnik ne bi dobio dopusnicu, za kraća bi čekanja dobivao različite razine negativnih bodova. Što više negativnih bodova, to bi bila veća vjerojatnost zabrane. Umjesto pravilnika, početkom prosinca ravnateljima su poslane tek upute prema kojima liječnik može dobiti odobrenje ako se u njegovoj matičnoj ustanovi ne čeka dulje od 150 dana, čime je sve ponovno prepušteno diskreciji ravnatelja.
– Od 677 liječnika koji dopunski rade u Zagrebu, njih 235 je bilo na rukovodećim položajima u matičnoj ustanovi. Očito je pritisak i lobi rukovodećih liječnika prejak, pa stroži pravilnik ni ne može dočekati svjetlo dana. Zanimljivo je da je 2015. godine donesen pravilnik kojim se zabranio paralelni rad liječnika ako je lista čekanja duža od 60 dana, da bi sljedeće godine se maknula ta odredba i sve prepustilo volji ravnatelja javne zdravstvene ustanove. Dojam je da je ministrica odlučila riješiti problem, najavljivala pravilnik godinu dana, a opet na kraju zbog pritiska odlučila dati samo interne upute ravnateljima, upozorava SUH.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026
Simptomi toplinskog udara kod starijih: Mogu biti manje izraženi, a evo koji su najčešći
Simptomi toplinskog udara su povišena tjelesna temperatura, suha koža i slabost. Dolazi i do ubrzanog disanja i rada srca, mučnine ili zbunjenosti.
17:03 9 d 30.06.2026
Gluhoslijepi pacijenti bez nužnih informacija o zdravlju: Liječnici im ne znaju pristupiti
Gluhoslijepe osobe teško dobivaju jasne informacije potrebne za odluke o zdravlju. Zdravstveni sustav zanemaruje njihove komunikacijske potrebe.
16:11 16 d 23.06.2026
Oštećenje sluha kod umirovljenika: 'Nakon 75. godine kod svake druge osobe'
Oštećeni sluh nakon 75. godine javlja se kod svake druge osobe. Staračka nagluhost češća je kod muškaraca. Povezuje se s rizikom od demencije.
10:06 17 d 22.06.2026
Istraživanje o potencijalnoj terapiji za demenciju: Lijekovi za rak poništavaju oštećenja
Istraživanje je otkrilo da dva lijeka za rak poništavaju oštećenja od Alzheimera. Računalni pristup je doveo do potencijalne kombinirane terapije.
09:43 18 d 21.06.2026
Dan moždanog udara: Neki od simptoma su nejasan govor, utrnulost i gubitak vida
Hrvatski dan moždanog udara obilježava se danas. Najčešći simptomi nastaju iznenada, a to su nejasan govor, oduzetost strane lica i slabost ruke.
09:43 18 d 21.06.2026
Prestanak pušenja smanjuje rizik od demencije: Neke bolesti taj učinak mogu poništiti
Istraživanje je pokazalo kako je prestanak pušenja u kasnijoj dobi povezan s manjim rizikom od razvoja demencije. Druge bolesti to mogu poništiti.
09:06 25 d 14.06.2026
Preživljavanje od raka je u porastu: Život i nakon dijagnoze može biti kvalitetan
Prve nedjelje u lipnju obilježava se Nacionalni dan preživjelih od raka. Skoro 40 posto preživjelih živi 10 i više godina nakon dijagnoze.
08:14 32 d 07.06.2026