Tri istraživanja: Pretjerano gledanje TV-a u srednjoj dobi nosi veći rizik u starosti

Josip Mihaljević
25. svibnja 2021.
Zdravlje
A- A+

Tri nova istraživanja sugeriraju kako oni koji su sredinom života puno vremena provodili pred televizorom u starosti imaju većih problema sa zdravljem mozga.

televizija

Foto: Unsplash

Previše vremena pred televizorom u srednjoj dobi može biti loše za zdravlje mozga jednom kada ostarite, zaključak je tri različita nedavno objavljena istraživanja, piše livescience.com.

Sudionici istraživanja bili su ljudi u 40-im, 50-im i ranim 60-im godinama života, a oni koji su često gledali televiziju u tim godinama imali su osjetno veći pad kognitivnih sposobnosti u 70-im i 80-im godinama života, a imali su i manje količine sivih stanica u mozgu. Sive stanice su uključene u brojne funkcije mozga, uključujući kontrolu mišića, vid, sluh i donošenje odluka, tvrde istraživači. Veći broj sivih stanica još je u ranijim istraživanjima povezan s boljim kognitivnim sposobnostima.

Gledanje televizije ne stimulira mozak, a problem je što potiče sjedilački način života

Rijetko tko televiziju gleda u stojećem položaju, a istraživači su naglasili negativne strane sjedilačkog života koji je učestaliji kod onih koji previše vremena provode gledajući televiziju. Sjedilački način života povezan je s nizom zdravstvenih problema, od razvoja raka, dijabetesa, srčanih bolesti i drugih. Istraživači idu toliko daleko da kažu da redovita tjelovježba neće posve poništiti vrijeme koje smo proveli sjedeći.

televizija
Televizija godinama ignorirala starije ljude, a sada im trebaju kako bi održali gledanost

“U našim nalazima gledanje televizije itekako je povezano s kognitivnim funkcijama i količinom sivih stanica i nakon što smo u obzir uzeli tjelesnu aktivnost. To sugerira da sjedilački način života možda predstavlja jedinstven rizik što se tiče mozga i kognitivnog zdravlja”, kazao je epidemiolog Ryan Dougherty, autor jedne od studija s Johns Hopkinsa.

Velika opasnost kod opadanja kognitivnih funkcija leži u većem riziku od razvijanja bolesti poput demencije. Kako je ona podložna biološkim procesima, Dougherty smatra kako bi se trebali pozabaviti količinom vremena koje provodimo ispred televizora kako bi promovirali zdravije starenje mozga. Druga provedena istraživanja kažu da što se tiče sjedilačkog načina života, upravo gledanje televizije može predstavljati i posebne rizike – radi se o pasivnom ponašanju u kojem nema previše kognitivne stimulacije.

“U kontekstu kognitivnog zdravlja i zdravlja mozga, nisu sva sjedilačka ponašanja jednaka – nestimulirajuće aktivnosti poput gledanja televizije povezane su s većim opadanjem kognitivnih kapaciteta, dok druga sjedilačka ponašanja poput čitanja, igranja društvenih igara i korištenja računala asociramo s održavanjem kognitivnih kapaciteta i smanjenom šansom od razvijanja demencije”, nastavlja je Dougherty.

Potrebno je napraviti još istraživanja

Dvije druge studije koristile su podatke iz istraživanja koje je započelo sredinom 80-ih godina dok su ispitanici imali između 45 i 64 godine. Tada su ih pitali koliko često tijekom slobodnog vremena gledaju TV, a ispitanike su posjetili sredinom 90-ih godina i pitali ih ista pitanja i napravili kognitivne testove. Tijekom te druge evaluacije, ispitanike su podlegli skenu mozga i mjerili su im količinu sivih stanica.

Pronašli su da ljudi koji su odgovorili da umjereno ili često gledaju televiziju imaju 7 posto veći manjak kognitivnih kapaciteta od onih koji su rekli da televiziju gledaju rijetko ili nikada. Također, skupina koja češće gleda televiziju imala je manje količine sivih stanica što je indikator lošijeg zdravlja mozga.

televizija
Koju televiziju najčešće umirovljenici gledaju i zašto? Jedna posebno dominira

“Rezultati upućuju da količina gledanja televizije, pojačana sa sjedilačkim načinom života, može voditi do većeg kognitivnog pada i lošijeg zdravlja mozga”, kazao je Priya Palta, epidemiolog sa Sveučilišta u Columbiji.

Međutim, istraživači su složni oko toga da gledanje televizije ne može biti jedini i glavni uzrok u kontekstu zdravstvenih problema mozga, odnosno, ne mogu dokazati da je vrijeme provedeno pred televizorom direktan uzrok navedenih zdravstvenih problema. Zaključak je da se moraju napraviti još više sličnih istraživanja kako bi se potvrdile ove uzročno posljedične veze, a sugerirali su da se znanost mora detaljnije pozabaviti sa svim zdravstvenim aspektima sjedilačkog načina života koji je u modernom društvu sve češći.

 

Tri istraživanja: Pretjerano gledanje TV-a u srednjoj dobi nosi veći rizik u starosti
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap