Svjetski dan srca: Bolest koja odnosi najviše života, a mahom pogađa starije žene

Jasmina Grgurić
29. rujna 2021.
Zdravlje
A- A+

Svjetski dan srca koji se obilježava danas prilika je da se podsjetimo kako je naše kardiovaskularno zdravlje važno. Bolesti su to koje odnose najviše života, kako u cijelom svijetu, tako i u Hrvatskoj pa je više od svega važno raditi na preventivi, zdravlju i kretanju. Posebno su rizične starije osobe, pogotovo žene.

Ilustracija: Rawpixel

Kardiovaskularne bolesti vodeći su zdravstveni problem u svijetu te odnose najviše života – čak 18,6 milijuna godišnje! Ništa drugačije nije ni u Hrvatskoj, gdje je od njih 2020. godine umrlo 22.886 osoba, odnosno čak 40,1% ukupno umrlih.

Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 45,4% umrlih žena (13.131) i 34,7% umrlih muškaraca (9.755). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 13,3% (7.589) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,7 %  (4.950) u ukupnom mortalitetu.

Najnovije podatke objavio je u povodu današnjeg Svjetskog dana srca Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Negativni trend se smanjuje, ali ipak…

Zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Taj trend je izraženiji za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (46% pad  smrtnosti ukupno od 2001. do 2019., 40% za ishemijsku bolest srca, a 58% za cerebrovaskularne bolesti). Ipak, kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.

Novo istraživanje: Vježbanjem možete pomladiti zdravo, ali i bolesno srce!

“U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 609/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prosjek za zemlje EU iznosi 370/100.000,  dok je  raspon stopa za zemlje EU od 196-1107/100.000 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije  403, Austrije 376,  Italije 281/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 738/100.000” – objavio je HZJZ.

Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.

Opasnost Covida – veći rizik i izbjegavanje doktora

Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19.

prirodni sastojci
Prirodni sastojci koji dokazano štite srce i imunitet, jedan posebno koristan pušačima

Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.

COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.

HZJZ napravio analizu hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti ukupno, zasebno infarkta miokarda za 2020 godinu po mjesecima te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, na razini države. Rezultati ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti za 19 posto u prosjeku, a za infarkt miokarda u prosjeku 13%. Najveći pad u broju hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u vrijeme „lockdown perioda“ te većeg broja novooboljelih osoba od Covid-19.

Smanjimo glavne uzročnike koji vode u bolest

Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana srca je “Poveži se srcem”.

Iako smo izoliraniji nego ikad, možemo se povezati s vlastitim srcem i sa srcima naših bližnjih. Povezati se znači voditi brigu o zdravlju srca, odabrati zdrave životne navike – prestati pušiti, vježbati, zdravo se hraniti, kontrolirati krvni tlak, odlaziti na redovne preglede, koristiti suvremenu tehnologiju u kontroli zdravlja srca, ali i brinuti o zdravlju svojih bližnjih, te osoba u povećanom riziku.

Želite zdravo srce i stariji ste od 50? Vrijeme je za ovih 12 stvari

Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni: pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje zraka. Važno je napomenuti kako na većinu ovih uzroka, odnosno rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti možemo djelovati – izmijeniti ih, kontrolirati ili liječiti.

U suzbijanju rizičnih čimbenika može nam pomoći i suvremena tehnologija. Dostupni su nam brojni digitalni alati, poput raznih aplikacija pomoću kojih možemo pratiti vlastite otkucaje srca, korake, unos tekućine, prehranu i brojne druge varijable, a uz to nas isti mogu i motivirati da ostanemo ustrajni u promjeni ili održavanju željenih životnih navika.

Povezati se s osobama s kardiovaskularnim bolestima

Također, iznimno je važno preventivne aktivnosti usmjeriti na sve one osobe koje nemaju pristup suvremenim tehnologijama, one posebno rizične skupine i ljude kojima je pristup kvalitetnoj i pravovremenoj skrbi i liječenju otežan. Ovdje je posebno važno povezati se s osobama koje se nose s kardiovaskularnim bolestima u okolnostima dodatno otežanim pandemijom COVID-19. Neke posljedice su, primjerice:

–          Propuštanje termina za pregled kod liječnika

–          Izostanak kontakta s obitelji i prijateljima

–          Smanjenje tjelesne aktivnosti

svjetski dan srca
Pomoću ovog kratkog testa možete otkriti koliko vam je staro srce

“Kako do istih ne bi došlo, svi se mi, kao društvo, trebamo povezati s osobama oboljelim od kardiovaskularnih bolesti, te im pomoći i omogućiti da se oni sami povežu sa svojim obiteljima, prijateljima, drugim oboljelima, liječnicima i njegovateljima. Nitko se ne bi trebao osjećati usamljeno, bez obzira na pandemiju. Upotrijebimo tehnologiju za prevladavanje izolacije” – poručuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o čijoj kampanji za zdravlje srca možete pročitati više na OVOJ POVEZNICI.

Svjetski dan srca: Bolest koja odnosi najviše života, a mahom pogađa starije žene
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap