Istaknuto Sepsa: Treba izraditi Nacionalne smjernice kako bi se spriječila bolest od koje svake tri sekunde umre osoba

Sepsa: Treba izraditi Nacionalne smjernice kako bi se spriječila bolest od koje svake tri sekunde umre osoba

Zbog visoke stope smrtnosti, kao i izazova pravilnog dijagnosticiranja, sepsa je izazov moderne medicine u kojem je svaki sat važan, jer je riječ o hitnom stanju. Na okruglom stolu koji se održao danas u KBC-u Zagreb prezentirana je Radna skupina za izradu i donošenje Nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje sepse na kojoj radi tim liječnika i stručnjaka.

okrugli stol sepsa | foto: promo

Radnu skupinu je osnovalo Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) u suradnji s Hrvatskim društvom za kliničku mikrobiologiju i parazitologiju te Hrvatskim društvom anesteziologije i intenzivne medicine. Sam cilj je unaprijediti edukaciju zdravstvenog osoblja i bolnički protokol te postići manji broj infekcija sepse i bolji ishod liječenja kod onih koji obole.

Što je uopće sepsa?

Sepsa nastaje kao posljedica bakterijske infekcije, a važno ju je na vrijeme prepoznati kako bi se što prije tretirala i kako bi pacijent imao veće šanse za nastavak normalnog života. Sepsa je danas jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu čija je pojavnost češća od karcinoma dojke i prostate zajedno, a broj oboljelih od sepse u Hrvatskoj, kao i u svijetu, iz godine u godinu kontinuirano raste. Ona je i najčešći uzrok smrti u bolnicama. Ozbiljnost ove bolesti vidljiva je i po samom broju oboljelih od sepse, pri čemu je od nje u prošloj godini bolovalo više od osam tisuća ljudi.

Tko sve može imati sepsu?

Iako od sepse može oboljeti bilo tko, ona se češće javlja kod novorođenčadi, dojenčadi u prvih šest mjeseci života, osoba starijih od 65 godina, imunokompromitiranih i kroničnih bolesnika, posebice onih koji su prošli veće operativne zahvate te kod osoba s mnogobrojnim komorbiditetima.

Koji su simptomi sepse?

S obzirom na to da su vrlo općeniti, simptomi sepse, u samom početku, često su zamijenjeni za neke druge bolesti, a znakovi koji mogu upućivati na sepsu su ekstremna drhtavica ili bol u mišićima, povišena tjelesna temperatura, smetenost, nerazgovijetan govor, smanjena budnost, niski krvni tlak (koji u samom početku razvoja sepse može ostati nepromijenjen), smanjeno izlučivanje mokraće, izrazit nedostatak zraka i marmorizirana ili blijeda koža.

Što kažu stručnjaci?

-Prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH, izravni troškovi sepse u hrvatskim bolnicama u 2021. iznosili su 11 milijuna eura, no procjenjuje se da je ukupno izravno financijsko opterećenje vjerojatno i veće zbog nedostataka u protokolima po kojima se troškovi naplaćuju. Pred nama su izazovi ispitati što sve i na koji način tome doprinosi. Baš iz tog razloga inicirali smo osnivanje radne skupine za izradu Nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje sepse zajedno s našim partnerima nakon čega će uslijediti postizanje nacionalnog konsenzusa sa svim ostalim dionicima kako bi se što prije konačan prijedlog mogao uputiti prema Ministarstvu, izjavio je dr. sc. Adriano Friganović, dipl. med. techn., predsjednik HDMSARIST

Prim. dr. Tina Tomić Mahečić, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine je također iznijela svoje viđenje situacije.

-Ishod liječenja pacijenata u jedinici intenzivnog liječenja nije samo puko preživljavanje, već je bitno i kakvu će kvalitetu života nakon liječenja imati. Prije je fokus bio na samoj bolesti, sada je fokus na domaćinu. Ključna je promjena u definicije sepse, prije je bilo dovoljno da reagirate u roku od šest sati, a sada je taj rok jedan sat. Važno je reagirati što prije kako pacijent ne bi patio od posljedica, rekla je prim. dr. Tina Tomić Mahečić.

Osim toga, doktorica je dodala kako je potrebno što prije pronaći izvor infekcije i onda ga što prije kontrolirati.

-Sepsa je ogroman globalni problem. Milijuni su bolesnih i milijuni umrlih zbog sepse. Sve zdravstvene organizacije se bave ovom problematikom. Imamo dosta dobru aparaturu i načine na koje možemo točno dijagnosticirati uzročnika ovog teškog stanja. Imamo sustav koji određuje točnu bakteriju, a samim time znamo i kako je pravilno liječiti, rekla je prof. dr. sc Zrinka Bošnjak, specijalist medicinske mikrobiologije s parazitologijom.

Osim njih, na okruglom stolu su prisustvovali i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba dr. med. Ivana Đerek Dubravčić, voditeljica Odjela za zdravstvenu zaštitu i planiranje iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te sudjelovali Nikolina Kraljić, bacc med. techn i Maja Prović, bacc. med. techn. Svi prisutni su se složili kako treba što hitnije zaustaviti sepsu.

Kako bi se dodatno podignula svijesti o važnosti rane dijagnoze gradovi diljem Hrvatske 13. će rujna u večernjim satima zasjati u prepoznatljivoj crvenoj boji koja simbolizira borbu protiv ove bolesti.