Plivanje preporučljivo starijima: ‘Pozitivno utječe na krvožilni sustav’
Starijima se plivanje preporučuje jer pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav i jačanje mišića. Utječe na sveukupno zdravlje, ali i lakše održavanje tjelesne težine, a o tome nam je više rekla kineziologinja Jelena Čvrljak. Plivanje je vrlo niskog rizika od ozljeđivanja i ne opterećuje zglobove kao drugi oblici vježbanja. Zdravo je za sve, a posebno pomaže onima koji boluju od artritisa.
Kineziologinja Jelena Čvrljak o plivanju | Foto: Pexels/Privatna arhiva/Canva
Plivanje je jedna od aktivnosti koje se uvijek preporučuje osobama starije životne dobi zbog brojnih zdravstvenih koristi koje donosi. Uz to je vrlo niskog rizika od ozljeđivanja. Plivanje mogu provoditi osobe svih dobnih skupina i razina sposobnosti, objasnila nam je magistra kineziologije Jelena Čvrljak s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
‘Plivanje bi bilo idealno provoditi svaki dan’
Plivanje ne opterećuje zglobove kao neki drugi oblici vježbanja te se preporučuje i osobama koje boluju od artritisa, imaju mišićno- koštanih ograničenja, prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. Plivanje pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav, jačanje mišića, sveukupno zdravlje i lakše održavanje tjelesne težine, naglasila je Čvrljak. Zašto je plivanje jedna od idealnih aktivnosti za osobe koje boluju od reumatoidnog artritisa, možete pročitati ovdje.
– Ovisno o mogućnostima, plivanje bi bilo idealno provoditi svaki dan po 30 minuta, no sasvim je dovoljno i dva do tri puta tjedno po 30 minuta. Stil plivanja ovisi o mogućnostima pojedinca, zdravstvenim ograničenjima, ciljevima koje osoba želi postići. Kod osoba koje imaju problema s kralježnicom, preporučuje se leđni stil plivanja. Kraul tehnika plivanja najbolja je ukoliko se žele postići aerobni učinci. Leptir tehnika tehnički je najzahtjevnija. Kod zdravih osoba najbolja je kombinacija svih tehnika plivanja, navela je kineziologinja.
‘Stariji trebaju biti aktivni u skladu s mogućnostima’
S obzirom da se mnogo promjena vezanih uz starenje pripisuje atrofiji uslijed tjelesne neaktivnosti, u starijoj dobi bi se tjelesna aktivnost trebala usredotočiti na rekreativnu aerobnu aktivnost, jačanje mišića, vježbe istezanja te vježbe ravnoteže i stabilnosti, kako je istaknula magistra kineziologije Čvrljak.
– U starijoj dobi preporuča se provoditi iste količine i tipove aktivnosti kao i kod odraslih osoba mlađe dobi. Oko 150 do 300 minuta na tjedan u rekreativnim aerobnim aktivnostima umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta u aktivnostima visokog intenziteta tjedno. Sve to uz napomenu da stariji trebaju biti aktivni u skladu sa svojim mogućnostima i zdravstvenim stanjem, ukoliko nisu u mogućnosti izvršiti navedene preporuke, poručila je kineziologinja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
