Nutricionistica o slatkoj hrani kod starijih: ‘Pojačana žudnja može biti simptom bolesti’
Žudnja prema slatkišima dobro je poznata svima, a prekomjerna konzumacija slatkiša i kolača nezdrava je. Previše slatke hrane kod starijih osoba može uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice. Pojačana žudnja može biti simptom više bolesti, poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti ili demencije, kako nam je rekla magistra nutricionizma Margita Zlatić Crnković. No, dobra je vijest da postoje zdrave zamjene za kolače i slatkiše; voće, tamna čokolada i orašasti plodovi s medom.
Nutricionistica Margita Zlatić Crnković o slatkoj hrani | Foto: Privatna arhiva/Pexels/Canva
Slatkiši i kolači zauzimaju posebno mjesto u prehrambenim navikama starijih osoba. Nerijetko su izvor utjehe, nostalgije ili nagrade. No, koliko god ta potreba bila emocionalno razumljiva, prekomjerna konzumacija slatke hrane u trećoj životnoj dobi može imati ozbiljne zdravstvene posljedice, kako je za Mirovina.hr rekla magistra nutricionizma Margita Zlatić Crnković.
Postoje zdrave alternative
Starija populacija često je osjetljivija na metaboličke promjene, što uključuje i smanjenu toleranciju na glukozu te povećani rizik od dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i dislipidemije, poremećaja masnoća u krvi. Redovita konzumacija industrijski proizvedenih kolača i slatkiša, bogatih rafiniranim šećerima i zasićenim mastima, izravno povećava taj rizik.
Osim metaboličkih bolesti, slatkiši negativno utječu i na oralno zdravlje, koje je u starijoj dobi često već narušeno. Gubitak zubi i suhoća usta, koji su posljedica lijekova, dodatno pogoršavaju situaciju. Slatko također može izazvati oscilacije u razini energije i raspoloženju, što je problematično za osobe koje žive same ili pate od depresije.
– Zdrave alternative postoje i mogu zadovoljiti želju za slatkim bez negativnih posljedica. Preporučila bih svježe i sušeno voće koje ima prirodno sladak okus, te je bogato prehrambenim vlaknima i antioksidansima. Zatim, tamna čokolada s najmanje 70 posto kakaa, ali u malim količinama, zbog flavonoida korisnih za kardiovaskularno zdravlje. To mogu biti i neki domaći deserti sa zamjenama za šećer, poput eritritola, stevije ili voćnih pirea. Također, orašasti plodovi s medom koji su energetski bogati, ali s umjerenim glikemijskim učinkom. Ključno je, dakako, sve konzumirati u umjerenim količinama, objasnila je nutricionistica. Nedavno smo pisali o zdravom jaffa kolaču čiji je jedan od glavnih sastojaka upravo tamna čokolada sa 70 posto kakaa.
Neke namirnice mogu smanjiti želju
Postoji razlika u želji za slatkim kod starijih i mlađih osoba. Iako su djeca i mlađi skloni slatkom zbog razvoja i visoke energetske potrošnje, kod starijih je ta želja često psihološke ili neurološke prirode. Smanjeno osjetilo okusa i mirisa, koje dolazi s godinama, često rezultira pojačanom potragom za intenzivnim okusima, uključujući slatko, pojasnila je.
– Neke namirnice mogu smanjiti želju za slatkim. Primjerice, namirnice bogate proteinima, kao što su jogurt, jaja, mahunarke. Želju mogu smanjiti i namirnice bogate prehrambenim vlaknima; povrće, integralne žitarice, mogu stabilizirati razinu šećera u krvi i smanjiti nagle napade želje za slatkim. Također, dovoljan unos vode i redoviti obroci sprječavaju ’emocionalnu’ glad, kazala je.
Pojačana žudnja može biti simptom više bolesti
Žudnja za slatkim povezana je s pojedinim bolestima. Pojačana želja može biti simptom dijabetesa, depresije, demencije, posebno Alzheimerove bolesti pa čak i disbalansa hormona štitnjače ili nadbubrežne žlijezde. U nekim slučajevima, nagle promjene u prehrambenim navikama mogu signalizirati i početak kognitivnog pada.
– Prekomjerni unos šećera povezan je s brojnim kroničnim bolestima, uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, masnu jetru, pretilost, osteoporozu zbog povećanog izlučivanja kalcija, neke oblike karcinoma, posebno debelog crijeva i gušterače te neurodegenerativne bolesti zbog neuroinflamatornog učinka šećera. Dakle, slatko nije zabranjeno, ali mora biti pažljivo dozirano i mudro birano. Starije osobe trebaju prehranu koja podržava vitalnost, a ne samo zadovoljava okusne pupoljke. Zato, umjesto da se oslonimo na brza rješenja, vrijedi uložiti trud u osviješten izbor i prilagodbu navika za zdraviju i dužu starost, zaključila je nutricionistica. Nutricionistica nam je ranije rekla kako je slani doručak bolji za starije, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
