Nizozemski neurolog tvrdi: Za Parkinsonovu bolest krivi su pesticidi

Broj oboljelih od Parkinsonove bolesti raste diljem svijeta, a nizozemski neurolog Bas Bloem upozorava da bi uzrok mogao ležati u okolišnim toksinima, posebno pesticidima. Iako ta teza nije općeprihvaćena u znanstvenoj zajednici, dobiva sve više pažnje.

Skupina mladih konzumenata heroina u Kaliforniji u ljeto 1982. godine razvila je teške neurološke simptome nalik na kasni stadij Parkinsonove bolesti. Liječnici su ubrzo otkrili da je uzrok bila kemikalija MPTP – neurotoksični nusproizvod iz sintetske droge koji je nepovratno oštetio dio mozga odgovoran za motoričke funkcije.

Bio je to slučaj koji je, barem kod dijela stručnjaka, potaknuo drukčiji pogled na moguće uzroke bolesti. Među onima koje je posebno zainteresirala ova priča bio je tada mladi nizozemski liječnik Bas Bloem. Danas, kao voditelj specijalizirane klinike i istraživačkog centra u okviru Sveučilišnog medicinskog centra Radboud, Bloem tvrdi kako je sve više dokaza da Parkinsonova bolest može imati okolišne uzroke, a ne samo genetske i dobne čimbenike, piše Politico. Više o Parkinsonovoj bolesti možete pročitati ovdje.

Jedan od sumnjivih preparata zabranjen u EU

U znanstvenom radu objavljenom 2024. godine, koji je napisao zajedno s američkim neurologom Rayom Dorseyjem, Bloem iznosi tezu da je Parkinsonova bolest “pretežno okolišna bolest”. Tvrdi da bi njen uzrok mogao biti dugotrajna izloženost pesticidima, industrijskim otapalima i zagađenju zraka. Radi se premalo na prevenciji, upozorava Bloem, koji navodi da većina pacijenata u njegovoj klinici dolazi iz ruralnih područja s intenzivnom poljoprivredom, gdje je upotreba pesticida uobičajena.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Jedan od pesticida koji se često spominje u tom kontekstu je parakvat koji je Europska unija zabranila još 2007. godine, no koji se i dalje koristi u Sjedinjenim Državama, Australiji i drugim zemljama. Proizvođač Syngenta suočen je s tisućama tužbi u Sjevernoj Americi zbog navodne povezanosti parakvata s Parkinsonovom bolešću, no kompanija i dalje poriče bilo kakvu uzročnu vezu. Kontroverze izaziva i glifosat, najkorišteniji herbicid na svijetu. Iako trenutačno ne postoje čvrsti znanstveni dokazi koji bi ga povezivali s Parkinsonovom bolešću, pojedine studije ukazuju na potencijalne neurotoksične učinke. Unatoč tim sumnjama, Europska komisija je 2023. produljila odobrenje za korištenje glifosata za još deset godina.

Trebali dokazati dugoročnu sigurnost proizvoda

Bloem ističe da je regulatorni sustav zastario te da se kod odobravanja pesticida previše pažnje posvećuje akutnoj toksičnosti, dok se zanemaruju dugoročne posljedice poput kroničnih bolesti. Kritizira i to što se rijetko istražuju kombinirani učinci više kemikalija, iako studije, poput one iz Japana iz 2020., ukazuju na znatno pojačane štetne učinke kod istodobne izloženosti više tvari. U Nizozemskoj, zemlji s jednom od najvećih upotreba pesticida u Europi, broj dijagnoza Parkinsonove bolesti u posljednjem desetljeću porastao je za 30 posto. Prema riječima Bloema, fizioterapeuti u pojedinim regijama već godinama primjećuju neuobičajeno visok broj pacijenata.

Iako pojedine europske zemlje, poput Francuske, Njemačke i Italije, priznaju Parkinsonovu bolest kao moguće profesionalno oboljenje povezano s radom u poljoprivredi, Bloem smatra da su potrebne dublje i sustavnije promjene. Posebno zagovara da proizvođači kemikalija preuzmu veću odgovornost te da oni, umjesto znanstvenika, moraju dokazivati sigurnost svojih proizvoda prije puštanja na tržište.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.