Netretirani gubitak sluha u trećoj dobi može biti opasniji nego što se do sada mislilo

Josip Mihaljević
13. siječnja 2019.
Zdravlje
A- A+

Većina nas će, kako starimo, iskusiti blagi gubitak sluha. Poteškoće sa sluhom javljaju se, za većinu ljudi, između 65. i 75. godine. On se u pravilu događa toliko postepeno da većina ljudi niti ne primjeti da se događa. Može se dogoditi u jednom uhu ili u oba, a najčešći uzrok su promjene u unutarnjem uhu koji su prirodni proces starenja.

gubitak sluha

Foto: “Sinko, ponovi još jednom, nisam čula” | Pixabay

Nije svaki gubitak sluha u starosti direktno povezan s godinama – teško je razlučiti onaj koji se događa prirodno od onog koji se možda događa zbog pretjeranog izlaganja glasnoj buci tijekom života.

U ovome trenutku, znanstvenici ne znaju kako obrnuti proces gubitka sluha, ali zato postoji oprema koja u težim situacijama može pomoći ljudima da bolje čuju.

Djelomični gubitak sluha kao okidač

Ako vas sluh i dalje dobro služi, možda ćete reći da smanjenje od desetak posto i nije toliko velik problem, da je to neka mala smetnja “s kojom se može”. Sve veći broj dugotrajnih istraživanja bi vam odmah reklo da se varate – netretiran gubitak sluha, čak i bez vašeg znanja, otvara vrata drugim bolestima, piše nytimes.com.

Tako barem tvrde dva nova velika istraživanja, koja su pokazala jasnu vezu između gubitka sluha i povećanog rizika od demencije, depresije, krvnožilnih bolesti i čak padanja. Kod velikog broja ispitanika rezultati su uputili da netretiran gubitak sluha može biti korjen svih ovih problema.

Jedno od tih istraživanja uključivalo je 154,414 ljudi starijih od 50 godina. U samo pet godina od kada su im se javili prvi problemi sa sluhom, rizik od demencije skočio je za 50, a od depresije za 40 posto. Za deset godina nakon prvih problema sa sluhom, 3.2 posto svih slučajeva demencije, 3.57 posto slučaja gdje se netko pri padu ozbiljno ozljedio i 6.88 posto svih dijagnoza kliničke depresije – uzrok je bio nedostatak sluha.

Možda vam se ove brojke čine malima, ali ako uzmete u obzir da velik broj ljudi na svijetu pati od gubitka sluha u trećoj dobi, doći ćete do ogromnog broja pacijenata koji su zbog jednog ne-toliko-opipljivog problema imali ozbljne zdravstvene posljedice.

“Nažalost, ljudi imaju običaj predugo odgađati tretman kada iskuse gubitak sluha, a što duže čekaju, teže se problem može tretirati”, kaže Dr. Lin, jedna od autorica istraživanja.

Kako prepoznati prve znakove?

Oko 85 posto ljudi diljem svijeta koji pati od djelomičnog gubitka sluha (mahom umirovljenici) ne tretira taj problem.

Nezgodan je to problem koji vam se u periodu od nekoliko mjeseci “prišulja”, što ga čini jako teškim za uočiti. Za početak, trebali bi svojim bližnjima i obitelji dopustiti da budu zaduženi za “kontrolu”. Oni će bolje od vas znati, budući da će osobe koje gube sluh sve češće tražiti od njih da govore glasnije ili da ponove što su rekli.

Druga stvar, terapija – slušni aparatići su dostupni i vrlo vjerojatno ćete ih dobiti besplatno jer su pokriveni preko zdravstvenog osiguranja. Problem nastaje što kod većine starijih ljudi on više vremena provede u ladici nego na njihovim ušima.

Nerealistična očekivanja su velik dio tog problema – aparatić pojačava svaki zvuk koji čujete, uključujući i šumove, što vam može otežati da čujete nekog kako priča u bučnoj situaciji. Potrebno je nekoliko prilagodbi kako bi oni proradili baš kako vama odgovara.

“Gubitak sluha se ne može ispraviti lagano kao, recimo, slabljenje vida. Čim stavite naočale koje odgovaraju vašoj dioptriji, vidite odmah s kristalnom jasnoćom. S druge strane, za sluh treba vremena. Mozgu treba dobrih mjesec ili dva kako bi se navikao na slušni aparatić. Možda i više ako ste oklijevali s priznavanjem problema i odlučili tretirati kada vam je sluh ozbiljnije ugrožen”, tvrdi Dr. Lin.

Što se događa s ostatkom tijela kada slabo čujete?

S jednostavnim primjerom istraživanje prikazuje kako nastaju problemi jednom kada otkaže sluh.

Ljudi koji ne mogu dobro čuti često postaju isključeni iz društva. Samim time, mozak im prima manje i manje informacija – što manje informacija prima, slabe i kognitivne sposobnosti. S druge strane, previše ga opterećujete kada ste angažirani u slušanje jer se mozak mora pretrgati kako bi ‘pokvarene’ signale iz uha.

“Gubitak sluha nije pitanje glasnoće zvuka. To je više problem ‘kvalitete’ zvuka kojeg čujemo. Određene riječi ispadaju dok slušamo nekoga, a govori često zvuče kao nesuvislo mumljanje. Mozak mora jače raditi kako bi dešifrirao najobičniju rečenicu”, govori Dr. Deal, istraživač.

Kada poruku ne čujete jasno, ona utječe na pamćenje.

“Dobar i jasan zvučni signal se lakše pamti, nego primjerice, fotografija ili slika. Ključ za pamćenje je davanje pozornosti nečemu. Kada vam mozak u pozadini ‘radi prekovremeno’ da bi dešifrirao zvuk, ostaje vam manje koncentracije kako bi zapamtio završnu poruku”, kaže Dr. Deal.

I upravo na ovakvim primjerima dolazimo do povećanog rizika od demencije ili depresije.

Što se tiče padova koji kod starijih ljudi ozbiljno mogu narušiti zdravlje – gubitak sluha često ide ruku pod ruku s gubitkom ravnoteže. Centar za ravnotežu nalazi se u unutarnjem uhu, a dovoljna je mala loša procjena da bi doživjeli nekakav pad. S druge strane, kada ljudi ne čuju, manje su svjesni zvukova oko sebe što znači da se lakše mogu ustrašiti i napraviti neplanirani nagli pokret kada ih netko iznenadi.

Povezani tekstovi
Popularno
Komentari

Komentiraj