Današnji “stariji” su mlađi nego ljudi istih godina u prijašnjim generacijama

Josip Mihaljević
29. rujna 2020.
Zdravlje
A- A+

Do prije nekoliko desetljeća, tek je manji postotak stanovništva uopće doživljavao godine koje danas nazivamo trećom dobi. Danas je to više-manje rutinska pojava, a dodatne dobre vijesti su da su današnji “stariji” zapravo puno mlađi nego ljudi njihovih godina iz prošlih generacija.

pensioneri

Foto: Unsplash

Ako su vam bake i djedovi doživjeli starost ili godine u kojima ste vi sada, biste li mogli hipotetski procijeniti tko je između vas zdraviji i mlađi?

Novo istraživanje iz Finske pokazuje da su današnji stariji ljudi zapravo puno mlađi nego ljudi istih godina iz prijašnjih generacija, piše fastcompany.com. Do takvog zaključka došli su nizom testova, ali i dugotrajnim istraživanjem u kojem se koriste podaci proteklih 30 godina.

Brži, jači, pametniji, bolje pamćenje…

Prije 30 godina, stotine Finaca između 75 i 80 godina pristali su sudjelovati u istraživanju u kojem su radili velik broj fizičkih i kognitivnih testova. Identični testovi su ponovljeni u periodu između 2017. i 2018. godine s Fincima koji su danas između 75 i 80 godina. Moderna grupa umirovljenika postigla je značajno bolje rezultate:

mozgalica

Dobre vijesti: Malo zaboravnosti kod starijih ne mora značiti najgore

  • brzina hodanja – moderni stariji hodaju 0,2-0,4 metra po sekundi brže
  • snaga stiska ruke je kod modernih starijih 5 do 25% jača
  • koljena i snaga bedrenih mišića su im 20-47% snažnija
  • imaju bolji rječnik, razumijevanje i pamćenje

Svi ovi pokazatelji govore da su današnji stariji ljudi nešto mlađi nego što im godine otkrivaju.

“Rezultati na takvim testovima zapravo otkrivaju nečiju “funkcionalnu” dob”, kazala je Taina Rantanen, profesorica gerontologije sa Sveučilišta Jyvaskyla.

Što više “trenirate” tijekom života, imat ćete bolju starost

citanje

Ljudi s većim stupnjem obrazovanja vode zdravije živote u starosti

Istraživači imaju hipotezu da su bolji rezultati novih generacija starijih ljudi takvi jer su tijekom srednjih godina sporije starjeli, odnosno bili zdraviji i funkcionalniji – pa to sve vodi do boljeg funkcioniranja u starosti. Slična istraživanja na tu temu su ranije pokazivala, doduše kod kognitivnih testova, da su oni ljudi s većim obrazovanjem postizali bolje rezultate na takvim testovima i u starosti.

Kao da se tijekom života treba dovoljno “istrenirati”, dovesti se na neku razinu, a onda u starosti to polako gubimo. Pritom je jasno da oni s više treninga  i znanja tijekom života imaju bolje šanse u starosti.

“Rezultati zapravo pokazuju da je naše razumijevanje starosti zapravo staromodno. Više godina se treba ubrajati u srednju dob, a manje u starost”, zaključuje Rantanen.