[12.8.] Rođen tip koji je uz pomoć mačke i kutije objasnio kvantnu fiziku tako da je i dijete može razumjeti

Na današnji dan 1887. godine rodio se slavni austrijski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Erwin Schrödinger. Bio je pionir u istraživanju kvantne fizike – područja fizike koja se bavi istraživanjem čestica koje su manje i od atoma.

Erwin Schrödinger autor je brojnih radova na području statističke mehanike, termodnamike, teorije boja, elektrodinamike i kozmologije.

Ipak, ostao je najviše zapamćen po jednom misaonom eksperimentu koji se zove “Schrödingerova mačka” ili “Schrödingerov paradoks”. U njemu je uz pomoć jedne kutije i jedne mačke široj javnosti približio koliko je kvantna fizika zapravo čudna.

Naime, kada fizičari promatraju čestice koje su manje i od atoma, dolaze do šokantnih otkrića koje ne odgovaraju zakonima fizike. Jednostavno, stvari na toj razini drugačije funkcioniraju.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kako ide Schrödingerov eksperiment

Kako bi opisao što se točno događa na toj razini, Schrödinger je razvio svoj eksperiment kako bi najbolje opisao ponašanje kvantnih čestica.

Zamislite da imate jednu kutiju, i da u tu kutiju stavite mačku. Nakon toga, unutra ubacite jedan radioaktivni element koji ima točno 50% šanse da ubije mačku. I onda zatvorite kutiju.

Je li mačka u tom trenutku živa ili mrtva? Zdrav razum nalaže da je mačka ili umrla ili preživjela, ali prema pravilima kvantne fizike, tomu nije tako. Schrödinger tvrdi – sve dok se kutija ne otvori, mačka je i živa i mrtva. Naravno, ne radi se o stvarnoj mački, mačka je samo zamjena za kvantnu česticu, odnosno njeno ponašanje dok je gledamo i dok je negledamo.

Sve dok ne otvorimo kutiju, nećemo znati je li mačka preživjela ili nije, a ona se u tom trenutku nalazi u tzv. superpoziciji.

Kvantne čestice u isto vrijeme mogu biti u više različitih fizičkih “stanja”, mogu se pronaći na jednom mjestu u jednom stanju, na drugom mjestu u drugačijem stanju i tako dalje. Ali što se dogodi kada fizičari s mjernim instrumentima pogledaju u kojem stanju se nalazi čestica? Ona se u trenutku kada je mjerimo nalazi samo u jednom definitivnom stanju, dok se u trenutku kada je nitko “ne gleda” nalazi u svim mogućim stanjima.

Teorija mnogih svjetova

Zvuči komplicirano, ali kvantna fizika je komplicirano i zanimljivo područje.

Implikacije ovakvog ponašanja čestice su bile toliko filozofski uznemirujuće za Schrödingera, da se gotovo u potpunosti prestao baviti fizikom i prebacio svoje područje djelovanja na biologiju.

Što to zapravo znači za naš svijet?

Prema Schrödingeru, ova teorija otvara vrata tzv. Teoriji mnogih svjetova. Svaki puta kada se dogodi neka, pojednostavit ćemo, dilema – svijet napravi kopiju samog sebe gdje se oba moguća ishoda dogode. Sve što se ikada moglo dogoditi – dogodilo se. “Problem” nastaje u tome što mi svjedočimo samo jednom ishodu.

Primjerice, hrvatske mirovine su male. Sasvim je moguće da su u prošlosti političari mogli povući bolje poteze koji bi rezultirali time da je minimalna mirovina u hrvatskoj 1.000 eura. U ovom našem nije. Tako vam je i sa Schrödingerovom mačkom. U jednom svemiru, kada otvorite kutiju – mačka je mrtva. U drugom je živa i prede.

___________________________

Pročitajte što se dogodilo jučer [11.8.] na ovom linku.