[4.4.] Izvršen atentat na Martina Luthera Kinga, aktivista za građanska prava u SAD-u

Američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i vjerojatno najutjecajniji vođa za prava američkog crnačkog stanovništva ubijen je na današnji dan 1968. godine. Njegov sedamnaestominutni “I have a dream” govor bio je ključni trenutak američkog pokreta za građanska prava. U njemu je govorio o svojoj želji za budućnost u kojoj će crnci i bijelci živjeti kao jednaki. Poznati citat iz tog govora glasi: “Sanjam da će moje četvoro djece jednoga dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti suđeni po boji kože, nego po vrijednosti njihove osobnosti…”

Rođen je 15. siječnja 1929. godine u Atlanti. Bio je osobito bistar učenik, a fakultet je upisao već s 15 godina, tri godine ranije nego većina njegovih vršnjaka. Pohađao je jednu od najboljih visokih škola za crnce u SAD-u. S 19 godina stekao je prvu diplomu, onu iz sociologije, a zatim je upisao teologiju u sjemeništu Crozer. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Usporedno s radom na doktoratu, upisao je napredni tečaj iz filozofije religije – proučavajući hindiuizam, šintoizam, islam i kršćanstvo. Nakon fakulteta zaredio se i počeo raditi kao baptistički svećenik u jednoj crkvi u Alabami.

Građanski pokret 50-ih i 60-ih

Zbog slučaja Rose Parks, crnkinje koja je odbila poštivati rasne zakone (crnci su morali sjediti na stražnjem sjedalu u autobusu) postao je medijski poznat i počeo se aktivno zalagati za građanska prava svih ljudi. Njegovi govori ujedinili su raštrkani građanski pokret koji je izrastao u nešto što se više nije moglo ignorirati. Od tada pa nadalje bio je obasipan rasističkim pismima, anonimnim prijetnjama preko telefona, bacili su mu bombu na kuću, a pokušali su mu čak spaliti crkvu gdje je služio.

Na promociji svoje knjige ‘Korak prema slobodi‘ skoro je smrtno stradao – jedna duševno bolesna afro-amerikanka mu je zabila nož u prsa i hitno je operiran. Nakon toga se s obitelji seli u Atlantu gdje je, zajedno sa svojim ocem, bio pastor u tamošnjoj crkvi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Bio je jedan od vođa Marša na Washington 1963. godine kada je pred 250.000 ljudi izrekao svoj najpoznatiji govor. Propovijedao je nenasilno nepokoravanje i građanski neposluh. U listopadu 1964. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Godinu dana prije nego što je ubijen izrekao je još jedan moćan govor, ovoga puta je to bilo protiv Vijetnamskog rata. Rekao je kako su Amerikanci pobili oko milijun Vijetnamaca, većinom djece.

Točno godinu dana nakon tog govora, na današnji dan 1968. godine ubijen je snajperski mhicem na balkonu hotelske sobe u 39. godini života. Sahrani Martina Luthera Kinga prisustvovalo je preko 300.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast.

_____________________________

Pročitajte što se dogodilo jučer [3.4.] na linku ovdje.