Vremeplov [24.4.] Na današnji dan završio je Trojanski rat: Što je stvarnost, a što legenda?

[24.4.] Na današnji dan završio je Trojanski rat: Što je stvarnost, a što legenda?

Josip Mihaljević

23. travanj 2018.

Facebook X Linkedin Mail

Jedini “povijesni” izvori u kojima se spominje Trojanski rat su grčki junački epovi Odiseja i Ilijada. Interesatno je kako je ova legendarna priča preživjela preko 3.000 godina. O Troji i Trojanskom ratu se dan danas snimaju filmovi, serije i dokumentarci koji su dosta zastupljeni u popularnoj kulturi. Za koje događaje iz legende o Trojanskom ratu možemo tvrditi da su se zaista dogodili, a koji dio su plod bujne mašte, pročitajte u nastavku.

trojanski konj

Foto: Ilustracija “trojanskog konja” | Youtube screenshot

Današnji datum se uzima kao tradicionalni datum pada Troje (1184. godina prije Krista). Posljedica je to legendarnog desetogodišnjeg rata između udruženih Grka protiv grada Troje. Zaplet nalikuje sapunici: trojanski princ Paris, oteo je spartanskome kralju Menelaju njegovu ženu Helenu, koja je bila najljepša žena na svijetu. Grke je to strašno naljutilo i krenuli su u rat protiv Troje. Deset godina su ga neuspješno opsjedali sve do trenutka kada im na pamet nije pala genijalna ideja. Izgradili su ogromnog drvenog konja u kojem su sakrili dio vojske i takvog ga ostavili pred ograđenom Trojom. Trojanci ga, uprkos upozorenjima, uvlače u grad, a grčka vojska sakrivena u drvenom konju potpuno iznenađuje Trojance i osvaja grad.

Stvarnost događaja?

Stari Grci su vjerovali da je Trojanski rat, kako je opisan u Homerovoj Ilijadi, stvarni povijesni događaj koji se dogodio u 13. ili 12. stoljeću prije Krista. Većina ih je taj dokument shvaćala kao gotovu istinu, unatoč tome što se u čitav rat umiješalo nekoliko božanstava i što priča vrvi nadnaravnim događajima.

Grci su bili uvjereni kako je Ilijadu napisao pjesnik Homer koji je živio otprilike u razdoblju nakon Trojanskoga rata. Moderni povjesničari danas vjeruju kako su Ilijada i Odiseja višegeneracijski vrhunac usmene predaje koje su naposlijetku skupljene na jedno mjesto. Nepoznato je je li to učinio Homer, netko drugi, ili više njih.

Sukob između Grka i Hetita?

Čini se da je Trojanski rat zapravo bio sukob između stare Grčke i cijele Anatolije (azijski dio Turske) gdje je Troja smještena. Arheolozi su relativno nedavno otkrili Hetitsku ploču koja se Tawagalawasko pismo koje spominje kraljevinu Grčku i hetitsko carstvo u Anatoliji. U pismu se spominje Troja i rat.

Ipak, Troja je zasigurno stvarno mjesto. Do 19. stoljeća grad Troja se nazivao Ilium – i generalno se smatralo da je on dio mitologije. U današnjoj Turskoj su na mjestu Hisarliku pronašli iskopine nakon čega se javno mišljenje o Troji promijenilo. Većina akademika smatra kako su Troja i Hisarlik jedan te isti grad.

Foto: ostatci Troje | Youtube screenshot

Cijeli rat je zapravo bio dosadan

Homer, ili netko drugi, je vjerojatno s razlogom u Ilijadi opisao samo pedeset i jedan dan iz cijelog desetogodišnjeg rata.

Grci, iako nadmoćniji, nisu imali dovoljno novca i resursa da ratuju toliko vremena toliko daleko od kuće. Devet od tih deset godina proveli su skupljajući resurse na Tračkom poluotoku. Vojnici su tako devet godina provodili obrađujući zemlju kako bi mogli prehraniti cijelu vojsku.

Ako je vjerovati manje poznatom grčkom epu Cypria, vojnicima je bilo strašno dosadno obrađivati zemlju danju i boriti se noću te su jednostavno htjeli odustati i otploviti natrag u Grčku. U tome ih je zaustavio jedan od junaka čitave priče, Ahilej.

Legenda kaže kako su udružene snage Grka u Troju ušle zahvaljujući lukavosti. Ipak, moderni povjesničari opovrgavaju tu teoriju, a ono što mi danas nazivamo Trojanskim konjem je moguće samo drveni “ovan” za probijanje vrata.

ovan za probijanje vrata

Foto: Nešto tipa ovako | Pixabay

_____________________________

Pročitajte što se dogodilo jučer [23.4.] na linku ovdje.

troja trojanski rat