[24.1.] Slavoljub Penkala patentirao prvu mehaničku olovku na svijetu

Hrvatski inženjer kemije Eduard Slavoljub Penkala bio je jedan od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća, a mnoge njegove izume koristimo i danas. Uz prvu ‘kemijsku’ olovku i nalivpero, spomenimo i termos bocu, anodne baterije i lijek protiv reume. Tu su i prašak za pranje rublja, tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, tlakomjer, dinamometar, vagonske kočnice i sastav tračnica.

Eduard Slavoljub Penkala bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskoga podrijetla. Rođen je u mjestu Liptovský Mikuláš u tadašnjoj Mađarskoj, a današnjoj Slovačkoj, 20. travnja 1871. Imenovan je kraljevskim tehničkim nadzornikom. S vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizirani Hrvat. Kreativan duh i okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak izuma i inovacija primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji i prometu.

Prva ‘kemijska’ i nalivpero s čvrstom tintom

Među prvim su izumima koje je patentirao su termos boca te rotirajuća četkica za zube. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku olovku, Penkala je prijavio 1906., a nešto poslije i prvo nalivpero s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja. Potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje gamadi. Izumio je i tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, tlakomjer ili manometar, dinamometar, vagonske kočnice, sastav tračnica i mnoge druge.

Posebno se bavio materijalima za izradbu gramofonskih ploča, pa je usavršio masu ebonit iz koje su se ploče lijevale, a patentirao je i gramofonsku iglu produljenog vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte turbinskoga kola, helikopterskoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Konstruirao prvi domaći zrakoplov

Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov, kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909., a zrakoplov je bio posve dovršen 1910. Izgradio je hangar za zrakoplove na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Ondje je Dragutin Novak uzletio zrakoplovom, te postao prvim hrvatskim pilotom.

Penkala je postupno mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi joj poboljšao letne sposobnosti. No letjelicom se i dalje teško upravljalo, a 1910. dogodila se nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, nakon čega je Penkala odustao od daljnjega rada na njemu. Unatoč tomu, Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.

Praktikantu dao u ruku ogromnu penkalu za reklamiranje

Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je bio suosnivač tvrtke Penkala–Edmund Moster & Co. Tvrtka je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema njegovim patentima. Ubrzo je postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Kao ilustraciju kolika je popularnost Penkalina izuma bila već otpočetka treba istaknuti kako mu je – samo na osnovu 10 uzoraka mehaničke olovke koje je odaslao po Europi – stiglo narudžbi za izradu 100.000 olovki. Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas.

Zanimljivo je napomenuti i kako je Penkala veliku pažnju posvećivao reklamiranju: tako je jednog praktikanta 1910. u Grazu odijenuo u elegantnu odjeću i dao mu u ruku da nosi ogromnu penkalu poput štapa za šetnju. Mladić se samo šetao, a građani su se osmijehivali originalnoj reklami. Uz to je sam osmislio dizajn zaštitnog znaka svog poduzeća: simpatičnog čovječuljka s ogromnim ušima i špicastim nosom, što je ustvari bila Penkalina karikatura.

U tim svojim naporima razvoja industrije nenadano umire 5. veljače 1922., nakon službenog puta s kojeg se vratio s upalom pluća. Tako je u 51. godini prekinut život jednog velikana stvaralaštva, a šteta je kako do danas nisu završena istraživanja njegova cjelokupnog djelovanja na području izumiteljskog rada.