Škare Ožbolt o saborskoj mirovini: 'Nisam je aktivirala ni neću, to je stvar poštenja'

Nekadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt komentirala je položaj umirovljenika u Hrvatskoj. U razgovoru za SUH-ov Glas umirovljenika dotaknula se mirovina, objasnila je da sadašnji model usklađivanja nije pravedan, a pojasnila je i zašto ne želi uzeti saborsku mirovinu. 

Usklađivanje treba vezati uz rast plaća 

- Dolaze mi ljudi koji su četrdeset godina radili, plaćali sve što je država tražila, a sada moraju birati hoće li u ljekarnu ili na tržnicu. To nije pitanje brojki, to je pitanje dostojanstva. Ja mislim da je tu paradoks jako vidljiv. Gospodarstvo raste, plaće rastu, a mirovine kaskaju. Zašto je to tako? Mislim da je razlog  jednostavan. Mirovina se izračunava po pravilima koja su pisana za neko drugo vrijeme, a usklađuje se tako da ne može stići rast plaća. Kad na to dodate inflaciju koja najviše pogađa upravo ono što umirovljenik kupuje – hranu, lijekove i režije – dobijete ljude koji na papiru dobivaju 'povećanje', a u stvarnosti svake godine mogu kupiti manje, rekla je Vesna Škare Ožbolt. 

Doktorica znanosti smatra da se formula usklađivanja mora vezati uz rast plaća, a ne uz mješavinu plaće i inflacije koja umirovljenike sustavno ostavlja iza. Mirovinski sustav, dodaje, mora prestati biti socijalni ventil kroz koji se rješavaju svi drugi problemi države, od privilegija do bijega od uplate doprinosa. Naglašava i da umirovljenici nisu trošak, već generacija koja je ovu državu sagradila i obranila. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

'Ne želim saborsku mirovinu, nisam zbog toga heroj' 

Bivša ministrica smatra da usklađivanje prema modelu 'svima isto' nije najbolji, jer kad se isti postotak primijeni na 700 eura i na 2.400 eura, jaz se ne smanjuje, on raste. Svako usklađivanje radničkom umirovljeniku donese nekoliko desetaka eura, a nekome s posebnom mirovinom donese iznos koji je gotovo pola prosječne radničke mirovine.

- To nije usklađivanje, to je produbljivanje nepravde s državnim pečatom. Sustav mora biti drugačiji: osnovno usklađivanje u apsolutnom iznosu ili barem s jasnom gornjom granicom, uz snažnije podizanje najnižih mirovina. Ako netko ima mirovinu koja je tri puta veća od prosječne, on ne treba državnu zaštitu od inflacije jednako kao netko tko ne može platiti grijanje. I još nešto, posebne mirovine za dužnosnike trebaju biti iznimka za ljude koji su zaista svojim radom ili žrtvom zadužili državu, a ne automatska nagrada za mandat. Ja sam bila i ministrica i zastupnica u tri saziva i ne mislim da mi to daje pravo na veću mirovinu od bilo koje učiteljice ili medicinske sestre, rekla je Ožbolt. 

Komentirala je i zašto ne želi saborsku mirovinu. Saborske mirovine rasle su triput više od radničkih, a upravo zbog jednake stope usklađivanja, o čemu smo pisali ovdje. 

- Nisam aktivirala saborsku mirovinu i neću. Nije mi to neka herojska gesta, to je jednostavno stvar osobnog poštenja prema ljudima kojima sam godinama govorila o pravdi i pravnoj državi. Kako bih nekome gledala u oči i objašnjavala da sustav mora biti pravedan, a da sama uzimam mirovinu koja je nekoliko puta veća od one koju taj čovjek prima nakon cijelog radnog vijeka? Radim, imam svoj posao, zarađujem svoj kruh i to me čini sretnom. Mirovinu ću, kad dođe vrijeme, primati po istim pravilima po kojima je primaju svi drugi iz onoga što sam uplatila. To mi se čini jedino normalnim i korektnim, objasnila je ova dugogodišnja političarka. 

Treba ulagati u skrb za starije izvan domova 

Škare Ožbolt ističe i da velika većina starijih ljudi ne želi u dom, već želi ostati u svom domu, u svom kvartu, među svojim ljudima. Zato, kako je istaknula, treba ulagati u pomoć u kući, dnevne boravke, patronažu i organiziranu njegu u zajednici, jer je to jeftinije za državu i humanije za čovjeka.

- Za one kojima dom jest potreban, država mora ući s dvije mjere: gradnja i prenamjena postojećih javnih nekretnina u domove, toga imamo napretek, prazne škole, vojarne, upravne zgrade te sustav vaučera ili sufinanciranja koji bi privatni smještaj učinio dostupnim po jasnim, kontroliranim kriterijima. Privatni domovi nisu problem sami po sebi, problem je što država nema nikakvu ulogu između umirovljenika i cjenika. A gdje nema pravila, tu su uvijek najslabiji na gubitku, zaključuje Vesna Škare Ožbolt. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.