Dio obiteljske mirovine dobiva sve više umirovljenika, a u odnosu na 2023. korisnika je čak 44.597 više. Trenutačno je osoba koje dobivaju dio obiteljske mirovine 113.359. Većinu čine žene, dok je muškaraca svega 20.723. Najviše primatelja...
Izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vezana za usklađivanje mirovina bi u Bosni i Hercegovini mogla biti već ove godine. Primjena će ipak doći kasnije, tek u siječnju 2026. Razlog je izvanredno povećanje do kojega je došlo...
Nakon isplate usklađivanja u rujnu, prosječna mirovina popet će se na skoro 700 eura, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava, Marin Piletić. Otkrio je i neke detalje oko nadolazeće trinaeste mirovine. Trajni dodatak umirovljenicima...
Radnici danas odlaze u mirovinu nakon 34 godine staža u prosjeku. Radimo sve dulje, pri čemu muškarci ipak imaju više godina radnog staža pa stoga i nešto veće mirovine. Daleko više žena bira obiteljsku mirovinu, dok se muškarci više...
Vatrogasci tijekom radnog vijeka rade izrazito odgovoran posao. Spašavaju živote ljudi, njihovu imovinu i prirodu. Mirovine vatrogasaca od 2020. godine kontinuirano rastu, a od lani radi se o povećanju od 106 eura. Njihove mirovine za 480 eura...
Nacionalnu naknadu za starije za srpanj primit će 18.855 osoba. Isplata kreće u ponedjeljak, 18. kolovoza. Kako biste dobili ovu vrstu novčane pomoći, trebate biti stariji od 65 godina, a uvjet je da ne primate mirovinu, socijalnu pomoć ni...
Umirovljene djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe nakon prestanka rada primaju mirovinu koja je određena prema posebnim propisima. Umirovljenika je trenutačno 16.244 od čega je muškaraca 14.000, a žena nešto...
Iznosi mjesečnih primanja umirovljenika u Njemačkoj razlikuju se od pokrajine do pokrajine. Nacionalni prosjek iznosi 1.668 eura, u zapadnonjemačkim saveznim zemljama 1.729 eura, a u istočnim saveznim zemljama 1.527 eura, prema podacima Vlade....
Kada gledamo zadnjih deset godina udio mirovinskih rashoda u BDP-u prošao je kroz značajne oscilacije. Od stagnacije i pada, do naglog rasta u pandemijskoj krizi, pa opet do postupnog usporavanja. Iako Hrvatska sve više stari, a to dugoročno...
