Švrake se pčelarstvom bave već generacijama: 'Najviše prodajemo bagremov med'

OPG Švraka Slavko ima dugu tradiciju proizvodnje meda i bavljenja pčelarstvom. Posao je to u koji je uključena čitava obitelj, a tradicija je ono što posebno njeguju. Senka Švraka, unuka vlasnika OPG-a Slavka Švrake, ispričala nam je kako se njezina obitelj počela baviti pčelarstvom. Sve je zapravo započeo njezin pradjed Atif Švraka koji je stari zimski kaput zamijenio s jednom košnicom nakon čega se sve počelo širiti. OPG Švraka iz Virovitice nudi brojne vrste meda, među kojima je najpopularniji bagremov, a uskoro u ponudu planiraju staviti i pčelinji otrov. Svoj med ne prodaju u trgovačim centrima, ali u poznatim Krašovim keksima važan sastojak je upravo njihov med.

Pčelarstvo je zahtjevan posao, a najbolje to znaju iz OPG-a Švraka Slavko koji se proizvodnjom meda bavi već dugi niz godina. Kako je sve počelo, ispričala nam je Slavkova unuka Senka Švraka koja je kao i ostali članovi obitelji uključena u obiteljski posao. Cijeli posao započeo je njezin pradjed Atif Švraka.

‘Malo po malo sve se počelo širiti, kao neka zaraza’

Senkinog pradjeda križni put je doveo u Cabunu, malo mjesto pored Virovitice gdje i danas imaju obiteljsku kuću i dio košnica. Pčelarstvo je u obitelji Švraka započelo je na poseban način. Naime, njezin pradjed Atif dolaskom u Hrvatsku svoj stari zimski kaput zamijenio je za jednu košnicu, nakon čega se sve počelo širiti.

– Malo po malo sve se počelo širiti, kao neka zaraza. Inače, u svakoj košnici postoji glavna pčela koja se zove matica, pčele radilice i muške pčele trutovi. Prirodnim putem zna se dogoditi da su u istoj košnici dvije matice, a njih je potrebno razdvojiti i staviti u drugu košnicu nakon čega se broj povećava. Tako je to sve raslo dok je moj djed Slavko Švraka koji je sad blizu 80. godine. Na sebe je od pradjeda preuzeo posao koji je u 80. godini odlučio da ide u mirovinu i da više neće ništa raditi. Na kraju je pradjed koji je započeo cijeli posao, umro u stotoj godini, ispričala nam je Senka.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Oni su pčelarski nomadi što znači da se bave selećim pčelarenjem što znači da se sele kako koja biljka raste. Zbog toga se njihove košnice nalaze u kamionima koje se nazivaju šlepe, a u njima se može pristupiti svakoj od košnica. Trenutno ih imaju 18, a šlepe pune košnica ovisno o sezoni, voze se negdje u prirodu. Med je izrazito koristan za naše zdravlje, a sadrži vitamine A, D, C, E i K, o čemu smo pisali ovdje.

– Primjerice, kada je sezona bagrema selimo na mjesto gdje ima bagrema. Uzmu se košnice, što se uvijek radi po noći jer kad padne mrak pčela sama ulazi u košnicu. Šlepe se tada zatvaraju i voze tamo gdje treba. Bagrem je prvi čim krene proljeće, zatim livada, lipa. Također ih vozimo u šume na Papuk kako bi dobili crni med koji je poznat i kao šumski med. Tako to ide po sezonama i traje otprilike do 8. mjeseca, ispričala nam je Senka. Između svega tog odvija se vrcanje meda, kako je objasnila, a to je otvaranje okvira, to jest ručno vađenje sača koje se puštaju u stroj kako bi se prikupio med koji se onda seli u bačve i sortira po vrstama.

‘Najviše prodajemo bagremov med’

OPG Švraka ima više vrsta meda; bagrem, livadu, lipu, cvjetni, medljikovac odnosno šumski, kadulju, kesten i glog. Osim meda proizvode i ‘imuno bombu’ što je mješavina matične mliječi, meda i propolisa. To je zapravo mješavina svega što se može dobiti od pčele. Prodaju i pelud te čistu matičnu mliječ koji uzimaju ljudi koji boluju od raka. Inače, u matičnoj mliječi velika je koncentracija imunitetnih stanica koje podržavaju imunitet čovjeka. Matična mliječ uzima se jednom u tjedan dana, a daje je samo po 25 grama.

– Najviše prodajemo bagremov med jer je nekako najuobičajeniji, koristi se za sve, a ljudi ga masovno kupuju. Svaki med je za nešto, a jako se prodaje i mješavina matične mliječi, propolisa i meda jer je jako dobro za imunitet. To su nam udarni artikli. Ljudi koji nas znaju ostaju nam vjerni i uzimaju naše proizvode stalno, rekla je naša sugovornica.

Osim što imaju velike zalihe svojega meda, med i otkupljuju. No, Senka nam je objasnila kako taj med prolazi analize peludnih zrnaca pri čemu se može vidjeti koja je vrsta meda. Primjerice, ako se ispostavi u analizi da neki med ima 90 posto peludnih zrnaca bagrema onda će biti bagrem. Svoje proizvode mogu prodavati i izvoziti u zemlje gdje je mnogo pripadnika islamske religije jer imaju potrebni certifkat. Plan im je proizvoditi i pčelinji otrov, nešto što u Hrvatskoj još nije zaživjelo. Inače se taj otrov koristi u farmaceutskoj industriji, posebice u botoksu i kremama. Ako poželite otvoriti svoj OPG u mirovini, možete to učiniti, a više o tome pročitajte ovdje.

– Postoji stroj koji skuplja taj otrov, ali se ne može nauditi pčeli. Onda samo sleti na stroj i ostavi otrov nakon čega ga je potrebno ostrugati i pokupiti. Dug je proces prikupljanja pčelinjeg otrova. Za skupiti jednu kilu potrebna je godina dana. Primjerice za jedan kilogram može se dobiti 40 tisuća eura, a u Virovitici se nedavno održao sastanak gdje se skupilo više pčelara kako bi dogovorili zajedničko skupljanje pčelinjeg otrova. To se većinom prodaje vani jer kod nas ne postoji industrija koja bi se time bavila, objasnila nam je Senka.

Njihov med koriste u Krašu i Koestlinu

OPG Švraka Slavko svoj med ne prodaje u trgovačkim centrima jer im oni ruše cijenu. Senka nam je ispričala kako je problem što se hrvatski med miješa s primjerice kineskim medom jer to nije med nego glukoza. Drugi pčelari su progovorili o istom problemu, a o tome smo pisali ovdje. Kvalitetu njihovog meda potvrđuju Kraš i Koestlin jer ga koriste za svoje slastice. Ovim velikim proizvođačima slastica obitelj Švraka med izvozi na tone. Jedno vrijeme nisu surađivali s njima jer su im kao i trgovački centri, rušili cijenu, no brzo su im se vratili jer nisu mogli dobiti istu recepturu od keksa. Sada im svaka dva tjedna odvoze točnu kilažu koja im je potrebna za kekse.

– Mnogo meda izvozimo i po Europi. Tamo nam lokalni ljudi prodaju med, tu je uključena i rodbina, uglavnom smo svi tu obiteljski jer bitna nam je tradicija. To je ono čega se najviše držimo. Svi obiteljski uskačemo, pomažemo, svi smo uključeni u to, iako imamo grupu pčelara koji svaki dan imaju zadatak. Recimo oni sada pripremaju sve, obilaze pčele, gledaju je li sve u redu, treba li dovesti novu košnicu. Imamo uigran tim, znaju po sezonama što treba raditi i kada. Ja sam zadužena za prodajni dio i marketing, kazala nam je Senka.