Priče Krešimir Sever (65): 'U mirovinu ću vjerojatno iduće godine, ako Bog da zdravlja'

Krešimir Sever (65): 'U mirovinu ću vjerojatno iduće godine, ako Bog da zdravlja'

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

11. lipanj 2024.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu

Sindikalist Krešimir Sever povukao se s čelne funkcije NHS, a iako već ima 65 godina, o mirovini još uvijek ne razmišlja. Poslove još mora dovršiti u svom matičnom sindikatu Fine, kao i u Gospodarsko-socijalnom vijeću. U mirovinu će, kaže, ako Bog da zdravlja iduće godine. Imat će tada oko 40 godina staža, a premda se još uvijek ne može staviti u poziciju umirovljenika, za Mirovina.hr kaže da planira raditi rukama, šetati psa i čitati. Sindikalizam je za njega, ističe, uvijek bio poziv, ali najveći problem je što društvu danas nedostaje – solidarnosti.

krešo sever

Foto: Krešimir Sever | Tea Ovničević, mirovina.hr

Krešimir Sever povukao se s mjesta predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) nakon 25 godina, koliko postoji i sam sindikat, o čemu smo pisali ovdje. Sever je napunio 65 godina u ožujku, ali još uvijek neće u mirovinu. Naime, najpoznatiji hrvatski sindikalni vođa ostao je u svom matičnom sindikatu Fine, a uz to predsjeda i Gospodarsko-socijalnim vijećem, gdje mu mandat traje još godinu dana. U Fini mu pak mandat traje još tri godine. Kako sada otkriva za Mirovina.hr, ne vjeruje da će toliko ostati u svijetu rada. Ipak, želi dovršiti poslove na kojima trenutno radi.

‘U mirovinu ću iduće godine, ako Bog da’

krešo sever
Krešimir Sever: 'Umirovljenici bi trebali biti prvi u prosvjednim kolonama za radnike'

O mirovini još uvijek ne razmišlja, jer je nastavio raditi. Za Severa, naime, ’67 nije previše’. Najveća sindikalna inicijativa u povijesti moderne Hrvatske upravo je bila ’67 je previše’ kada je s više od 700.000 potpisa građana 2019. godine zaustavljena mirovinska reforma. Vlada je pod pritiskom mogućeg referenduma odustala od podizanja dobne granice za mirovinu na 67 godina, a penalizacija prijevremenog umirovljenja smanjena je s 0,34 na 0,2 posto mjesečno. Sever sada kaže da 67 nije previše, ali samo onda kada je takav rad – na dobrovoljnoj bazi.

Kada ode u mirovinu, imat će više od 40 godina staža, a u poziciju umirovljenika nije se još stavio. Zna svašta raditi, naučio je, kaže, jer je još sa 16 godina ostao bez oca pa zna zidarske, stolarske i ostale poslove. U vrijeme covida je tako izradio ormare. Ima i psa, trogodišnjeg mješanca kojeg šeta navečer kada se vrati s posla.

– Mogao sam odraditi još jedan mandat, ali treba znati kada stati. Moja pokojna majka je govorila da treba otići onda kada te svi traže da ostaneš, a ne onda kada ti iza leđa počnu govoriti da kada ćeš više otići. Ove godine teško da ću u mirovinu, to će vjerojatno biti sljedeće, ako Bog da zdravlja. Trebam završiti ono što sam započeo, a trebamo i naći ljude koji će to sve naslijediti. U mirovini bih volio čitati, raditi nešto rukama, šetati psa, otkriva nam Sever.

‘Društvu nedostaje solidarnosti, jer se izgubila obitelj’

Od suradnika je dobio velike zahvale i priznanja, ali i bicikl. Ovaj kojega sada vozi star je već preko 20 godina. Govori kako ga funkcije, javni nastupi i odnosi s onima u visokoj politici nisu promijenili. Ostao je, kaže, ono što je. Za njega je sindikalizam poziv, a ne klasični profesionalni posao. Napušta ga na čelnom mjestu NHS-a u turbulentnim vremenima velikih izazova na tržištu rada, ali kako kaže, ni od jednog dana nije nikada očekivao da neće biti težak i izazovan.

Krešimir Sever: Većina umirovljenika na hranu troši 60 posto mirovine

– Društvu nedostaje solidarnosti. Za to je najviše kriv liberalistički odgoj koji u fokus stavlja individuu, a ne obitelj. Kada se čovjek makne od obitelji kao oslonca, on taj oslonac počinje tražiti na radnom mjestu. Posao postaje surogat obitelj i tu se daje maksimum, što nije dobro jer čovjek tako gubi svoj identitet. Upravo taj identitet je važan da bi se moglo solidarizirati s ostalima. Danas se smatra da je jedinka društva pojedinac, a ne obitelj. Možda je taj nedostatak solidarnosti i najveći izazov u današnjim vremenima, poručuje Sever.

Upravo smo o ovoj temi sa Severom razgovarali uoči Praznika rada, kada je odjeknula vijest da neće biti tradicionalne sindikalne prvomajske povorke, o čemu više možete pročitat ovdje. Radnicima su, kazao je, draži grah i roštilj, nego borba za radnička prava. Svrha pak nije da se na takvim skupovima okupe samo sindikalisti, nego i svi oni kojih se ta bitka tiče, a tiče se svih nas. Često je Sever ukazivao i na izrazito loš položaj umirovljenika, smatrajući da bi se oni trebali tim više uključiti u sindikalne akcije i podići svoj glas.