Fizičar i astronom Vujnović je aktivan i u 90. godini života: Piše članke, knjige, drži predavanja i svira klavir
Vladis Vujnović u svojoj 90. godini i dalje predaje i piše znanstvene radove. On je astronom, fizičar, popularizator znanosti, predavač, autor udžbenika iz fizike za više razrede osnovne škole, ali i autor raznih radova. Osim toga je dobitnik nagrade za životno djelo, a po njemu je nazvan i asteroid. Pričali smo s njim o njegovom radu, životu i hobijima, a otkrio nam je i kako ne misli tako skoro stati s aktivnostima.
Vladis Vujnović na jednom od predavanja | Foto: privatna arhiva
Svako malo se pojavi netko tko svojim načinom života pokazuje da su godine samo broj. Takav je i Vladis Vujnović, 90-godišnjak koji je i dalje vrlo aktivan. Ispričao nam je kako je krenula njegova ljubav prema astronomiji i fizici, koji su mu hobiji, ali i kako se priprema za predavanja.
Uveo je četiri kolegija na fakultetu
Vladis je od malih nogu pokazivao interes za astronomijom i fizikom. Kako nam je ispričao, u roditeljskoj biblioteci u njegovom domu je bila knjiga Otona Kučere ‘Naše nebo’, a postojala je i mala karta neba koja se vrtjela, a na kojoj su bila zabilježena zviježđa koja se vide iz naše geografske širine. On je onda na velikom tepihu slagao špekule kako bi bile položene kao zvijezde. Kroz šalu kaže da je zviježđa tada znao bolje nego što ih zna danas.
Kroz život je napisao mnogo knjiga, znanstvenih radova, a predavati je počeo još dok je bio student i to u Zvjezdarnici. Osim toga, ispričao nam je i kako je uveo čak četiri kolegija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
– Godine 1958. kao asistent iz astronomije počeo sam predavati odabrana poglavlja astrofizike. Prof. Radovan Vernić pokušao je osnovati studij iz astronomije koji bi obrazovao nastavnike tako da uz to predaju ili matematiku ili fiziku. Nažalost, studij je završio samo jedan student. Prešao sam na Institut za fiziku Sveučilišta, usput i stalno predajući predmete na Fizičkom odsjeku. Godine 1963. uveo sam ‘Osnove atomske fizike’, a 1997. godine na Geofizičkom odsjeku ‘Planetologiju’. Na postdiplomski studij u fizici uveo sam ‘Spektroskopiju ioniziranih plinova’ i ‘Optičku spektroradiometriju’, rekao nam je Vladis.
Vladis piše članke, knjige i radi istraživanja
Ovaj umirovljenik i dalje piše tekstove i članke, jer, kako kaže, nemoguće je ne pisati. Posljednjih četiri do pet godina udubio se i u istraživanja određenih metoda astronomije.
– Svake godine nastojim za ‘Čovjek i svemir’, mjesečnik Zagrebačke zvjezdarnice, napisati po koji članak. Možda sam to posljednjih 4-5 godina malo zanemario jer sam se udubio u istraživanje metoda astronomije onako kako su se koristile tijekom povijesti. Osjećao sam se kao istraživački novinar, sudionik povijesnih zbivanja, ‘diskutirajući’ sa znamenitim astronomima. Kroz oči prošle su mi mnoge knjige (većinom digitalna izdanja), originalne rasprave i revijalna izdanja. Rezultat je poprilično kritički tekst od oko dvjesto pedeset stranica, ‘Sa svemirom na TI’. Prve primjerke knjige imat ću za nekoliko dana. Obrađene teme dobar su materijal od kojega izrađujem pojedina predavanja, rekao nam je sugovornik.
‘U svakom predavaču postoji doza narcisoidnosti’
Da nikada ne miruje pokazuju i njegova predavanja u Tehničkom muzeju u Zagrebu. S ovim aktivnostima ne planira prestati dokle god ide.
– Nastojim sudjelovati na svakom Festivalu znanosti. Obično je moje predavanje posljednji dan, posljednji nastup – kolege iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla mi to omogućuju. Najviše pamtim predavanje od prošle godine kada sam imao odličnu interakciju s brojnom publikom. Bilo je zabavno – čak su me pitali koliko sam star. Predajem i na Zvjezdarnici Zagreb, a posebno mi je zadovoljstvo predavati fizičarima u Osijeku, gdje sam na Odjelu fizike najduže predavao ‘Osnove astronomije i astrofizike’, otkrio nam je Vladis.
Saznali smo i kako se priprema prije predavanja. Tako prvo sadržaj rasporedi sličicama u prezentaciju, zatim upisuje što kraći tekst koji je karakterističan za sadržaj. Ako stigne, napiše si i puni tekst koji će iznositi.
– Treba malo pamtiti i glumiti. U svakom predavaču postoji doza narcisoidnosti.
Vladis Vujnović | Foto: Facebook, Tehnički muzej Nikola Tesla
Asteroid Vladis Vujnović lebdi na nebu
Baš kada ste pomislili da vas gospodin Vujnović ne može više iznenaditi, otkrijete da je dobitnik nagrade Ivana Filipovića za životno djelo 2003. godine, ali i da je asteroid nazvan po njemu.
– Nagrada za životno djelo je priznanje vašeg truda. Čovjek ne bi rekao koliko je to važno. Nadam se da je netko imao i koristi od mene, rekao je skromno Vujnović.
Objasnio nam je i kako je došlo do toga da je po njemu nazvan asteroid. Naime, prošlih je godina otkriveno niz asteroida koji su trebali dobiti svoje ime, a astrofizičar je odabrao baš Vladisa.
– Nisam kriv. Hrvatska je izvoznik sjajnih astrofizičara. Jedan od njih, Željko Ivezić danas je u SAD-u direktor opservatorija ‘Vera Rubin’. Počeo je u osnovnoj školi kao osvajač prvih mjesta na natjecanjima iz astronomije. Znam i koju je zaporku koristio. Prošlih godina sa svojim je timom otkrio niz asteroida za koje ima pravo imenovanja. Tako sam među nekoliko drugih astronomskih djelatnika u Hrvatskoj, i ja dobio ‘svoj’ asteroid. Lebdim na nebu, rekao je humoristični sugovornik.
U slobodno vrijeme svira glasovir, a žudi za plivanjem
Kako nam je otkrio, popularizacija znanosti je osoban odabir, a potrebno je samo brinuti se za svoj udio u profesiji, pratiti cijenu znanstvenih instrumenata, stalno kucati na poluzatvorena vrata, imati prave suradnike i birati najbolje. Za kraj nam je rekao kako u slobodno vrijeme svira glasovir, dok žudi za plivanjem. Baš kao i Jimmy Stanić, ni Vladis nije odmah znao objasniti koja je tajna njegove dugovječnosti.
– Osjećam se normalno, sada kao i prije. Valjda utječu narav, geni, redovita i dobra prehrana, mnogo rada, optimizam. Dobra djeca i unučad, otkrio nam je za kraj.
